Diljem svijeta bacanje hrane je ozbiljan problem. Otprilike 88 milijuna tona hrane godi\u0161nje se baci samo u EU, kako u fazi proizvodnje tako i u fazi potro\u0161nje. Ovaj otpad ima \u0161tetan utjecaj na dru\u0161tvo, gospodarstvo i okoli\u0161. Utjecaj na okoli\u0161 mo\u017ee se vidjeti u proizvodnji stakleni\u010dkih plinova, uglavnom metana, od razgradnje otpada od hrane na odlagali\u0161tima. Kroz suradnju poduze\u0107a koja imaju otpad od hrane i onih koji tu hranu mogu distribuirati potrebitima, vi\u0161ak hrane preusmjerava se s odlagali\u0161ta u dobrotvorne svrhe prije nego \u0161to postane otpad od hrane, \u010dime se smanjuje emisija stakleni\u010dkih plinova na odlagali\u0161tima. Rezultat takve suradnje je ubla\u017eavanje klimatskih promjena i promicanje odr\u017eivosti u Ho.Re.Ca. sektoru. Strategija suradnje izme\u0111u sudionika u lancu opskrbe hranom i humanitarnih skupina jedan je od na\u010dina rje\u0161avanja ovih problema kako bi se minimizirao gubitak i rasipanje hrane te maksimiziralo kori\u0161tenje resursa.<\/span><\/p>\n Redistribucija vi\u0161kova hrane \u010dini hranu dostupnijom onima koji imaju ote\u017ean pristup hranjivim obrocima, \u0161to rezultira pobolj\u0161anjem zdravlja i pove\u0107anjem blagostanja te smanjenjem otpada od hrane. Suradnja izme\u0111u proizvo\u0111a\u010da hrane, distributera, prodava\u010da, potro\u0161a\u010da i humanitarnih organizacija pobolj\u0161ava u\u010dinkovitost i organizaciju lanca opskrbe hranom. Takva partnerstva poti\u010du inovativne pristupe kori\u0161tenju i redistribuciji vi\u0161kova hrane, optimizaciji kori\u0161tenja resursa i smanjenju otpada od hrane na minimum. Uspostava ovakvih veza unaprje\u0111uje cjelokupnu u\u010dinkovitost (kori\u0161tenja) resursa unutar lanca opskrbe hranom.<\/span><\/p>\n Pristupanje problemu redistribucije vi\u0161ka hrane zahtjeva holisti\u010dki pristup i suradnju u kojoj sudjeluju svi dionici unutar lanca opskrbe hranom. Problem je kompleksnost cijelog procesa, budu\u0107i koli\u010dine vi\u0161kova hrane koji nastaju nije mogu\u0107e precizno predvidjeti.<\/span><\/p>\n Hoteli, restorani, kafi\u0107i (Ho.Re.Co.), catering, supermarketi<\/b> i drugi prehrambeni lanci primjeri su tvrtki koje imaju na raspolaganju vi\u0161kove hrane (<\/span>Slika 2<\/b>) budu\u0107i da stvaraju ili raspola\u017eu neiskori\u0161tenom hranom koja se mo\u017ee distribuirati i tako smanjiti bacanje hrane. <\/span>Restorani<\/b> mogu imati vi\u0161ak hrane zbog promjena u potra\u017enji potro\u0161a\u010da, promjena jelovnika ili precijenjenim koli\u010dinama namirnica potrebne za pripremu obroka. Ako je predvi\u0111eno prisustvo manje od o\u010dekivanog ili ako do\u0111e do otkazivanja, catering tvrtke koje poslu\u017euju obroke za doga\u0111aje, konferencije i zabave mogle bi imati vi\u0161ak hrane. Objekti poput <\/span>supermarketa i prehrambenih lanaca<\/b> nude razne prehrambene proizvode. Zbog roka trajnosti, vizualnih nedostataka, neispravnih pakiranja ili prevelikih zaliha, supermarketi mogu generirati vi\u0161ak. <\/span>Lanci brze hrane<\/b> mogu generirati vi\u0161kove hrane kao posljedicu promjena u potra\u017enji potro\u0161a\u010da, gre\u0161aka u\u010dinjenih tijekom proizvodnje hrane ili marketin\u0161kih kampanja koje proizvode vi\u0161ak zaliha. <\/span>Objekti koji proizvode i prera\u0111uju hranu<\/b> tako\u0111er mogu stvoriti vi\u0161ak hrane. Prevelike zalihe, lo\u0161e ozna\u010davanje proizvoda, neu\u010dinkovite proizvodne linije ili prilagodbe preferencijama potro\u0161a\u010da mogu rezultirati vi\u0161kovima hrane. Identifikacijom tvrtki koje imaju na raspolaganju vi\u0161kove hrane u Ho.Re.Ca. sektoru supermarketima i prehrambenim lancima mogu\u0107e je izraditi ciljane planove za oporabu vi\u0161kova hrane, preraspodjelu i smanjenje otpada.<\/span><\/p>\n Koli\u010dina i raznolikost vi\u0161kova hrane<\/b><\/p>\n Naj\u010de\u0161\u0107i razlozi nastanka vi\u0161kova hrane tijekom pripremanja obroka su prekora\u010denje proizvodnje, pogre\u0161ne kalkulacije, kontrola kvalitete i ljudske pogre\u0161ke. Navedeni \u010dimbenici ukazuju na manjkavosti u planiranju, koordinaciji i to\u010dnosti u procesu pripreme hrane. Dakle, pravilnim planiranjem obroka nastanak vi\u0161kova hrane mo\u017ee se zna\u010dajno smanjiti.<\/span><\/p>\n Vi\u0161kove hrane treba kategorizirati prema vrsti, kao \u0161to su vo\u0107e, povr\u0107e, mlije\u010dni pro-izvodi, \u017eitarice ili gotova jela. Ova kategorizacija poma\u017ee u boljem razumijevanju prirode vi\u0161kova hrane i olak\u0161ava ciljanu preraspodjelu. Naj\u010de\u0161\u0107e vrste vi\u0161kova hrane iz Ho.Re.Ca. sektora, supermarketa i drugih prehrambenih lanaca su mo\u017ee se podijeliti u skupine kako je prikazano na <\/span>Slici 3<\/b>.<\/span><\/p>\n Osnove kvalitete hrane<\/span><\/i><\/p>\n U slu\u010daju senzorskih svojstava, od <\/span>lako kvarljive hrane<\/b> se o\u010dekuje da zadovoljava propisane odgovaraju\u0107e parametre kvalitete i sigurnosti hrane. Vo\u0107e i povr\u0107e ne smije imati znakove kvarenja poput plijesni, trule\u017ei ili neobi\u010dnog mirisa. \u010cvrsto\u0107a, boja i izgled hrane moraju biti unutar prihvatljivih granica. Meso, jaja i mlije\u010dni proizvodi ne smiju imati znakove kvarenja, uklju\u010duju\u0107i promjenu boje, neugodan miris ili sluzavost. Kako bi se navedeno osiguralo, potrebno je obratiti pozornost na temperaturu skladi\u0161tenja. <\/span>Nekvarljiva hrana<\/b> uklju\u010duje konzerviranu robu, kao \u0161to je konzervirano vo\u0107e, povr\u0107e, juhe, umaci itd.; pakiranu hranu – grickalice, kola\u010di\u0107i, \u010dips, krekeri itd.; suhe namirnice – ri\u017ea, tjestenina, \u017eitarice, grah, \u017eitarice itd.; za\u010dine – umaci, preljevi, na-mazi, za\u010dini itd.; pi\u0107a: voda u boci, sokovi, bezalkoholna pi\u0107a, kava, \u010daj, itd. Gotova hrana uklju\u010duje gotova jela kao \u0161to su unaprijed zapakirana jela, sendvi\u010di, salate, zamotuljci itd.; delikatesne artikle – naresci, pripremljene salate, sirne plate itd.; ostatke sa \u0161vedskog stola, banketa i doga\u0111anja. <\/span>Pekarski proizvodi<\/b> uklju\u010duju vi\u0161ak kruha, peciva i punjenih pekarskih proizvoda iz pekara, kafeterija i restorana. Za pe\u010dene proizvode je preporuka da se potro\u0161e unutar 24 sata od primitka kod posrednika. Va\u017eno je napomenuti da se peciva s nadjevima (npr. nadjevi od sira, nadjevi za pizzu a la pizza, nadjevi za meso, hrenovke) moraju potro\u0161iti unutar 12 sati od primitka od posrednika. <\/span>Vi\u0161ak sastojaka<\/b> uklju\u010duje vi\u0161ak sirovih sastojaka i zaliha hrane kori\u0161tenih za kuhanje i pripremu hrane. <\/span>Vi\u0161ak zaliha<\/b> odnosi se na prekomjerne zalihe ili hranu kojoj je skoro istekao rok trajanja, a koja je jo\u0161 uvijek sigurna za konzumaciju.<\/span><\/p>\n Sigurnost hrane<\/b><\/p>\n Suradnja s nadle\u017enim tijelima za sigurnost hrane i regulatornim agencijama osigurava ispunjavanje potrebnih standarda i propisa o sigurnosti hrane. Tra\u017eenje informacija i podr\u0161ke od stru\u010dnjaka za sigurnost hrane mo\u017ee pomo\u0107i u razvoju pravilnih postupaka testiranja i to\u010dnom tuma\u010denju rezultata. Detaljne zapise o procesu procjene kvalitete, uklju\u010duju\u0107i nalaze inspekcije, rezultate ispitivanja i sve poduzete korektivne radnje treba pohraniti kori\u0161tenjem elektroni\u010dkih baza podataka ili softverskih sustava. Vrlo je korisno implementirati sustav za kontinuirano pra\u0107enje i ocjenu parametara kvalitete vi\u0161kova hrane. To uklju\u010duje redoviti pregled i a\u017euriranje smjernica za kvalitetu na temelju povratnih informacija, znanstvenog napretka i promjena u propisima o sigurnosti hrane, kao i provo\u0111enje periodi\u010dnih revizija i procjena kako bi se osiguralo dosljedno pridr\u017eavanje utvr\u0111enih parametara kvalitete. Kako bi se odr\u017eala dosljednost i proveli <\/span>standardi sigurnosti hrane<\/b> tijekom procesa preraspodjele vi\u0161kova hrane, rutinski se poduzimaju redoviti nadzori, dokumentacija i testovi kontrole kvalitete. Specifi\u010dni parametri kvalitete i metode detekcije mogu se razlikovati ovisno o vrsti hrane, lokalnim propisima i organizacijskim politikama. Vizualni pregled se koristi za procjenu <\/span>op\u0107eg izgleda, boje i svje\u017eine namirnica\/hrane<\/b>. Promjena boje i plijesan znakovi su kvarenja. Na primjer, svje\u017ee vo\u0107e i povr\u0107e ne smije imati znakove kvarenja, poput plijesni ili trule\u017ei. Izgled i boja moraju biti unutar prihvatljivih granica. Meso, perad, riba, mlije\u010dni proizvodi i jaja ne smiju imati znakove kvarenja, uklju\u010duju\u0107i promjenu boje ili sluzavost. Za zbirna pakiranja u kojima je jedno jaje razbijeno, preostala su jaja sigurna i prikladna za donaciju. Pri tome jaja moraju biti smje\u0161tena u \u010distu kutiju ili drugu prikladnu ambala\u017eu, a ako ista nije ozna\u010dena, mora se ozna\u010diti odgovaraju\u0107im podacima kako bi krajnji primatelj imao sve potrebne podatke. Pekarski proizvodi ne smiju sadr\u017eavati plijesan niti znakove kvarenja. Donirana hrana ne smije imati neugodne ili \u010dudne mirise<\/span> koji bi mogli sugerirati na truljenje ili rast bakterija. Od visokokvalitetnih namirnica obi\u010dno se o\u010dekuju <\/span>svje\u017ei, ugodni mirisi i odgovaraju\u0107i okus<\/b>. <\/span>Tekstura i konzistencija hrane<\/b> pomno se ispituju kako bi se osigurala potrebna svojstva. Pekarski proizvodi trebaju biti odgovaraju\u0107e svje\u017ei-ne, bez znakova ustajalosti ili suho\u0107e, dok vo\u0107e i povr\u0107e treba biti \u010dvrsto, a meso pravilne teksture. <\/span>Pakiranje i pe\u010dati jam\u010de odgovaraju\u0107u kvalitetu namirnice.<\/b> Kontaminacija ili gubitak kvalitete proizvoda mo\u017ee biti posljedica o\u0161te\u0107ene ambala\u017ee. Brtve koje su jo\u0161 netaknute slu\u017ee za osiguranje svje\u017eine i sigurnosti proizvoda. Limenke koje imaju malo udubljenje mogu se donirati. Limenke koje su napuhnute, cure ili imaju toliko duboko udubljenje da je unutra\u0161njost (premaz) o\u0161te\u0107en te bi i hrana u limenci mogla biti kontaminirana, moraju se baciti. <\/span>Trajnost ili datumi isteka<\/b> provjeravaju se da bi se vidjelo je li vi\u0161ak hrane prikladan za preraspodjelu. Prednosti imaju artikli s duljim rokom trajnosti. Postoji razlika izme\u0111u: <\/span>“upotrijebiti do”<\/b> (eng. \u201euse to\u201c) i <\/span>“najbolje upotrijebiti do”<\/b> (eng. \u201ebest before\u201c) u smislu sigurnosti hrane. <\/span>Slika 4.<\/b> prikazuje primjer ozna\u010davanja hrane namijenjene doniranju.<\/span><\/p>\n Preporuka je da se sigurnost hrane provjeri vizualno, prema karakteristi\u010dnom mirisu za odre\u0111enu vrstu hrane, prihvatljivoj neo\u0161te\u0107enosti pakiranja, nedostatku pojave hr\u0111e, plijesni te prisutnosti insekata i stranih tijela, a sve uz primijenjenu odgovaraju\u0107u temperaturu skladi\u0161tenja. Za osiguravanje sigurnosti hrane i informiranje potro\u0161a\u010da o mogu\u0107im alergijama klju\u010dne su jasne informacije o alergenima i sastojcima na pakiranju. Vi\u0161kovi hrane podlije\u017eu standardima i zakonima o sigurnosti hrane, kao \u0161to su pravilno rukovanje, skladi\u0161tenje i tehnike pripreme. Time se jam\u010di da hrana zadovoljava sve potrebne sigurnosne kriterije. Primatelji vi\u0161kova hrane, kao \u0161to su dobro-tvorne organizacije ili banke hrane, mogu dati povratne informacije o kvaliteti i prikladnosti donirane hrane. Ove povratne informacije doprinose ukupnoj procjeni kvalitete i daju informacije za budu\u0107e postupke odabira i donacija.<\/span><\/p>\n Kako bi se osigurala <\/span>sigurnost i prihvatljivost donirane hrane<\/b>, klju\u010dno je otkriti i mapirati kriterije kvalitete vi\u0161kova hrane iz Ho.Re.Ca. sektora, supermarketa i drugih prehrambenih lanaca. <\/span>Sigurnost hrane<\/b> (eng. Food Safety) temeljni je uvjet njezine kvalitete i uveden je kao pojam kako bi se pove\u0107alo povjerenje potro\u0161a\u010da u hranu koju konzumiraju. Odnosi se na uvjete i postupke rukovanja, pripreme i skladi\u0161tenja hrane na na\u010din koji sprje\u010dava njezinu kontaminaciju \u010dime se smanjuje mogu\u0107nost pojave bolesti porijeklom iz hrane. Korak dalje od sigurnosti hrane posti\u017ee se te\u017enjom prema <\/span>prehrambenoj sigurnosti<\/b> (eng. Food Security) koja ozna\u010dava potrebu svakog pojedinca za pristupom hrani. Na Svjetskom ekonomskom forumu o prehrani u Rimu 1996. godine zaklju\u010deno je da <\/span>sigurnost hrane postoji kada svi ljudi u svakom trenutku imaju na raspolaganju dovoljne koli\u010dine sigurne i nutritivno vrijedne hrane u fizi\u010dkom, socijalnom i ekonomskom smislu, a koja zadovoljava njihove prehrambene potrebe i predstavlja njihov izbor za aktivan i zdrav \u017eivot.<\/b><\/p>\n Hrana se smatra sigurnom za prehranu ljudi<\/b> ako nema \u0161tetnih u\u010dinaka na ljudsko zdravlje kada se konzumira prema uputama. Prvi korak je razviti sveobuhvatne smjernice za kvalitetu, koje opisuju specifi\u010dne parametre za procjenu kvalitete vi\u0161kova hrane. Va\u017eni \u010dimbenici uklju\u010duju izgled, teksturu, miris, okus, cjelovitost pakiranja, datume isteka i sve zakonske zahtjeve. Stvaranje smjernica za kvalitetu podrazumijeva suradnju sa stru\u010dnjacima za sigurnost hrane, regulatornim agencijama i dionicima u sektoru\/podru\u010dju kako bi se uspostavili robusni i relevantni parametri kvalitete. Kako bi se za\u0161titili interesi potro\u0161a\u010da i osigurala \u0161to bolja informiranost, koriste se razli\u010diti mehanizmi, kao \u0161to su zakonska regulativa, u\u010destale kontrole, jasnije ozna\u010davanje hrane, uvo\u0111enje sustava osiguranja, a sve u cilju pobolj\u0161anja kvalitete hrane. Sustavi osiguranja kvalitete i sigurnosti hrane mogu biti obvezni (npr. HACCP – Analiza opasnosti i kriti\u010dne kontrolne to\u010dke) ili dobrovoljni (ISO 22000 – Me\u0111unarodna organizacija za standardizaciju, IFS – Me\u0111unarodni standard za hranu i BRC – Britanski maloprodajni konzorcij). HACCP je me\u0111unarodno obvezuju\u0107a sustavna metoda za identifikaciju, procjenu i kontrolu opasnosti hrane, koja je integrirana sa svim drugim sustavima kvalitete i sigurnosti hrane. Serija standarda ISO 22000 proiza\u0161la je iz potrebe prehrambene industrije za stvaranjem me\u0111unarodne norme koja bi bila prihva\u0107ena i priznata u svim zemljama i koja bi se bavila upravljanjem sigurno\u0161\u0107u hrane u cijelom lancu \u201eod polja do stola\u201c. Standard IFS razvili su njema\u010dki, francuski i talijanski trgova\u010dki lanci za kontrolu proizvo\u0111a\u010da marki velikih trgova\u010dkih lanaca. On kombinira na\u010dela HACCP-a sa zahtjevima sustava upravljanja kvalitetom i higijenskim zahtjevima. Tehni\u010dki standard BRC razvijen je kako bi trgovcima na malo pomogao da ispune svoje zakonske obveze u vezi sa za\u0161titom potro\u0161a\u010da.<\/span><\/p>\n Globalna krovna organizacija koja brine o sigurnosti hrane je Codex Alimentarius Commission (CAC).<\/b><\/p>\n Temeljito razumijevanje relevantnih nacionalnih i EU propisa i smjernica koje se odnose na doniranje, prikupljanje, transport, skladi\u0161tenje i distribuciju hrane od klju\u010dne je va\u017enosti za po\u010detak odgovaraju\u0107ih aktivnosti.<\/span><\/p>\n Op\u0107a zakonska uredba o hrani – usvojena 2002. kao Uredba (EZ) br. 178\/2002<\/span><\/a> – utvr\u0111uje op\u0107e pravne obveze i zahtjeve za sigurnost hrane u dr\u017eavama \u010dlanicama. Tako\u0111er postavlja kriterije za odre\u0111ivanje je li neka hrana “sigurna” ili nije, zahtijeva sljedivost i stavlja odgovornost za uskla\u0111enost s propisima o sigurnosti hrane na operatere. U sije\u010dnju 2006. EU je implementirala novi skup propisa o sigurnosti hrane. EU i nacionalni dokumenti relevantni za ve\u0107inu tvrtki dostupni su na sljede\u0107im poveznicama:<\/span><\/p>\n EU<\/b><\/p>\n European Commision: <\/span>Food Donation<\/span><\/a><\/p>\n EU Platform on Food Losses and Food Waste: <\/span>Recommendations for Action in Food Waste Prevention<\/span><\/a><\/p>\n Republika Srbija<\/b><\/p>\n Zakon o donacijama i humanitarnoj pomo\u0107i<\/span><\/a><\/p>\n Zakon o porezu na dodatu vrednost<\/span><\/a><\/p>\n Republika Hrvatska<\/b><\/p>\n Zakon o hrani<\/span><\/a><\/p>\n Zakon o poljoprivredi<\/span><\/a><\/p>\n Pravilnik o doniranju hrane i hrane za \u017eivotinje<\/span><\/a><\/p>\n Odluka o dono\u0161enju plana sprje\u010davanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2028. godine<\/span><\/a><\/p>\n Obavijest komisije o smjernicama upravljanja sigurno\u0161\u0107u hrane za djelatnosti maloprodaje hrane, uklju\u010duju\u0107i donacije hrane<\/span><\/a><\/p>\n https:\/\/eur-lex.europa.eu\/legal-content\/HU\/TXT\/?uri=uriserv:OJ.C_.2017.361.01.0001.01.HUN&toc=OJ:C:2017:361:TOC#ntr62-C_2017361HU.01000101-E0062<\/span><\/a><\/p>\n Commission Notice providing guidance on food safety management systems for food retail activities, including food donations 2020\/C 199\/01 C\/2020\/2941<\/span><\/p>\n https:\/\/eur-lex.europa.eu\/legal-content\/HU\/TXT\/?uri=uriserv:OJ.C_.2020.199.01.0001.01.HUN&toc=OJ:C:2020:199:TOC<\/span><\/a><\/p>\n Ma\u0111arska<\/b><\/p>\n A guide to preventing food waste in the food industry<\/span><\/a><\/p>\n https:\/\/portal.nebih.gov.hu\/documents\/10182\/1218772\/maradeknelkul_utmutato_ELELMISZERIPAR_webes.pdf\/580e6f4d-b9b9-4756-02ce-0481970c3e05<\/span><\/a><\/p>\n A guide to preventing food waste in the commercial sector<\/span><\/a><\/p>\n Otkako su usvojene Smjernice EU, napravljene su neke promjene u pravilima EU o higijeni hrane kako bi se olak\u0161ala redistribucija ve\u0107e koli\u010dine hrane. Na primjer, Uredba Komisije 2021\/382 poja\u0161njava kako koristiti datume \u201eupotrijebiti do\u201d i \u201enajbolje upotrijebiti do\u201d, posebno kada se hrana donira. Smjernice EU odre\u0111uju obveze vezane uz sigurnost hrane koje se primjenjuju na sve tvrtke uklju\u010dene u redistribuciju hrane. Propisi imaju pravnu snagu za razliku od smjernica koje nemaju. Uz smjernice EU, redistribucija hrane podlije\u017ee nacionalnim zakonima koji se bave sigurno\u0161\u0107u hrane.<\/span><\/p>\n Standardni operativni postupak (SOP \u2013 <\/span>Primjer standardnog radnog postupka<\/span><\/i>: <\/span>Standard Operating Procedure Example<\/span><\/i><\/a>) je dokument koji daje jasne i detaljne upute za dosljedno i u\u010dinkovito izvo\u0111enje odre\u0111enog zadatka ili operacije. SOP-ovi su va\u017eni za osiguravanje ujedna\u010denosti, smanjenje pogre\u0161ne komunikacije, po\u0161tivanje propisa i pove\u0107anje produktivnosti i sigurnosti.<\/span><\/p>\n Odgovaraju\u0107i SOP-ovi odnose se na sigurnost hrane, postupke rukovanja, kontrolu temperature hrane, sljedivost hrane i zahtjeve za specifi\u010dnom dokumentacijom. Stroga provedba pripremljenih SOP-ova u pogledu prakse sigurnosti hrane sukladno nacionalnim i EU propisima (<\/span>Predlo\u017eak standardnog operativnog postupka<\/span><\/i>: <\/span>Standard Operating Procedure Template<\/span><\/i><\/a>) zajam\u010dena je kroz higijenske kontrole, HACCP na\u010dela, sustave sljedivosti, upravljanje alergenima i pravilne tehnike rukovanja za sprje\u010davanje bolesti koje se prenose hranom i osigurava najva\u017eniji aspekt \u2013 potpunu sigurnost donirane hrane.<\/span><\/p>\n Sustav doniranja i prikupljanja hrane mo\u017ee se podijeliti na dvije platforme ovisno o ulozi partnera (<\/span>Slika 5<\/b>):<\/span><\/p>\n Kako bi sustav funkcionirao moraju se osigurati smjernice i obuka za donatore hrane u vezi s prihvatljivim prehrambenim artiklima, pakiranjem i zahtjevima za ozna\u010davanje. Posebne smjernice svaki donator treba odrediti ovisno o praksi zajednice i utvr\u0111enim na\u010delima doniranja.<\/span><\/p>\n Glavne smjernice<\/b> za doniranje hrane:<\/span><\/p>\n Posebne smjernice<\/b> svaki donator treba odrediti sam ovisno o praksi zajednice i utvr\u0111enim na\u010delima doniranja.<\/span><\/p>\n Provedba odgovaraju\u0107ih protokola i odr\u017eavanje otvorenih komunikacijskih kanala s donatorima i primateljima pomo\u0107i \u0107e u stvaranju pojednostavljenog procesa koji maksimizira dobrobiti prikupljanja hrane.<\/span><\/p>\n Glavne smjernice<\/b> za tvrtke koje prikupljaju hranu<\/span><\/p>\n Specifi\u010dne smjernice<\/b> treba odrediti ovisno o praksi zajednice i utvr\u0111enim na\u010delima doniranja.<\/span><\/p>\n Pekarski proizvodi \u2013 <\/b>uklju\u010duju kruh, peciva, kola\u010di\u0107e, pite, peciva i muffine, obi\u010dno se pripremaju od bra\u0161na ili krupice dobivene od nekog oblika \u017eitarica.<\/span><\/p>\n Najbolje do isteka roka trajanja \u2013 <\/b>dan ili mjesec prije kojeg treba pojesti ili popiti hranu ili pi\u0107e; datum nakon kojeg hrana ili pi\u0107e po\u010dinje gubiti kvalitetu ili okus<\/span> (<\/span>Cambridge dictionary<\/span><\/a>)<\/span><\/p>\n Donacija \u2013 <\/b>novac ili dobra koja se daju za pomo\u0107 osobi ili organizaciji, ili \u010din njihovog davanja (<\/span>Cambridge dictionary<\/span><\/a>)<\/span><\/p>\n Eksces (inventar) – <\/b>iznos koji je vi\u0161e nego prihvatljiv, o\u010dekivan ili razuman (<\/span>Cambridge dictionary<\/span><\/a>)<\/span><\/p>\n Rok valjanosti \u2013 <\/b>![\"Slika](\"https:\/\/www.res-food.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Picture1.png\")
![\"Slika](\"http:\/\/www.res-food.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Picture2.png\")
<\/a>Kategorizacija vi\u0161kova hrane<\/h2>\n
![\"Slika](\"http:\/\/www.res-food.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Picture3.png\")
![\"\"](\"https:\/\/www.res-food.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Picture4.png\")
<\/p>\n![\"Slika](\"http:\/\/www.res-food.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Picture5.png\")
<\/a>Kako znamo da je hrana sigurna za konzumaciju i nakon datuma “najbolje upotrijebi-ti do”?<\/h2>\n
<\/a>Zakonske odredbe<\/h2>\n
![\"\"](\"http:\/\/www.res-food.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Picture6.jpg\")
<\/p>\n<\/a>Redistribucija vi\u0161ka hrane<\/h2>\n
\n
\n
![\"Slika](\"http:\/\/www.res-food.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Picture7.png\")
\n
<\/a>Pojmovnik<\/h2>\n