{"id":2808,"date":"2024-06-21T15:06:30","date_gmt":"2024-06-21T15:06:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.res-food.eu\/?post_type=mathima&p=2808"},"modified":"2025-01-05T20:57:58","modified_gmt":"2025-01-05T20:57:58","slug":"m3-regenerative-food-supply-croatian","status":"publish","type":"mathima","link":"https:\/\/www.res-food.eu\/index.php\/lesson\/m3-regenerative-food-supply-croatian\/","title":{"rendered":"Modul 3 \u2013 Regenerativna opskrba hranom"},"content":{"rendered":"

MODUL 3: REGENERATIVNA OPSKRBA HRANOM<\/h1>\n

Sustav opskrbe hranom: Uvod u globalni sustav opskrbe hranom<\/h2>\n

Koncept sustava upravljanja opskrbom hrane podrazumijeva znatno vi\u0161e od same proizvodnje i potro\u0161nje hrane. U biti je to zamr\u0161ena mre\u017ea me\u0111usobno povezanih aktivnosti koje zapo\u010dinju uzgojem usjeva, a zavr\u0161avaju zbrinjavanjem otpada<\/strong> od hrane<\/strong>. Sam sustav upravljanja opskrbe hranom u svojoj se sr\u017ei temelji na svim dionicima i procesima uklju\u010denim u proizvodnju, prikupljanje, preradu, distribuciju, potro\u0161nju i zbrinjavanje hrane i\/ili prehrambenih proizvoda.<\/p>\n

Zamislite samo jednu veliku unakrsno povezanu mre\u017eu u kojoj su poljoprivrednici, prera\u0111iva\u010di, distributeri, trgovci na malo i potro\u0161a\u010di me\u0111usobno povezani razli\u010ditim aktivnostima koje pridonose dodanoj vrijednosti hrane, pri \u010demu se sve ove aktivnosti odvijaju unutar socioekonomskog i okoli\u0161nog konteksta, i bivaju oblikovane \u0161irom dinamikom dru\u0161tva u cjelini.<\/p>\n

Na svjetskoj razini, sustav upravljanja opskrbe hranom obuhva\u0107a skup aktivnosti povezanih s proizvodnjom, distribucijom i potro\u0161njom hrane, a koje se odvijaju u razli\u010ditim zemljama i na razli\u010ditim kontinentima. Ovaj sustav nije ograni\u010den zemljopisnim granicama, \u0161tovi\u0161e nadilazi ih, budu\u0107i da se hranom trguje diljem svijeta, i ista se transportira u razli\u010dite dijelove svijeta. Globalni sustav upravljanja opskrbe hranom je dinami\u010dan i promjenjiv, i kao takav se neprestano razvija i prilago\u0111ava promjenama u proizvodnoj tehnologiji, potrebi tr\u017ei\u0161ta, politici, kao i preferenciji potro\u0161a\u010da, a uklju\u010duje slo\u017eeno me\u0111udjelovanje \u010dimbenika uklju\u010duju\u0107i poljoprivredne prakse, trgovinske sporazume, klimatske obrasce, geopoliti\u010dku dinamiku i kulturne tradicije.<\/p>\n

Povijest sustava opskrbe hranom se\u017ee u zoru civilizacije, kada su ljudi pre\u0161li sa \u201esakuplja\u010d-lovac\u201d na\u010dina \u017eivota na \u017eivot u naseljenim poljoprivrednim zajednicama. Ovaj je prijelaz doveo do zna\u010dajne promjene u na\u010dinu proizvodnje i konzumiranja hrane, postavljaju\u0107i temelje za razvoj umjetnosti, religije i upravljanja.<\/p>\n

Tijekom tisu\u0107lje\u0107a, sustav upravljanja opskrbe hranom pro\u0161ao je kroz zna\u010dajne transformacije potaknut napretkom tehnologije, dru\u0161tveno-ekonomskim promjenama, ali isto tako i promjenama u prehrambenim navikama pojedinca i dru\u0161tva u cjelini. Od pojave mehanizirane poljoprivrede do uspona industrijske obrade hrane, svako je doba donosilo nove izazove i nove prilike.<\/p>\n

Sustavni pristup analizi sustava upravljanja opskrbe hranom podrazumijeva da se sustav promatra kao cjelina, umjesto da se fokusira na pojedina\u010dne komponente sustava. On uklju\u010duje analizu zamr\u0161ene mre\u017ee odnosa i povratnih informacija koja postoji unutar sustava, kao i prepoznavanje me\u0111usobne povezanosti izme\u0111u razli\u010ditih dionika i procesa sustava i okoli\u0161nih \u010dimbenika.<\/p>\n

Ovakvim pristupom uva\u017eava se kompleksnost i prilagodljivost sustava opskrbe hranom, karakteriziranog nelinearnim interakcijama i pojavnim svojstvima, nagla\u0161ava se va\u017enost razumijevanja temeljne dinamike sustava i njegovih pokreta\u010da, ali isto tako i potencijalno ne\u017eeljenih posljedica i negativnih povratnih petlji.<\/p>\n

Put hrane: Od proizvodnje do supermarketa i Ho.Re.Ca<\/strong><\/p>\n

U zamr\u0161enoj mre\u017ei globalnog lanca opskrbe hranom odvija se fascinantno putovanje\u00a0 svakog od proizvoda prije nego \u0161to stigne do na\u0161ih stolova. Od plodnih polja na kojima se uzgajaju usjevi do polica supermarketa i kuhinja restorana, svaki korak lanca opskrbe hranom (Slika 1) bitan je u osiguravanju pristupa svje\u017eoj i visokokvalitetnoj hrani.<\/p>\n

\"Koraci
Koraci u lancu opskrbe hranom<\/figcaption><\/figure>\n

Proizvodna faza:<\/strong><\/p>\n

Temelj lanca opskrbe hranom \u010dini proizvodna faza, u kojoj poljoprivrednici uzgajaju raznoliku paletu usjeva i stoke. Ova faza uklju\u010duje mno\u0161tvo aktivnosti, od pripreme tla i sadnje do navodnjavanja, borbe protiv \u0161teto\u010dina i krajnje \u017eetve. Kvaliteta tla, klima i topografija klju\u010dni su \u010dimbenici koji definiraju dobru poljoprivrednu praksu, obzirom na odabir \u017eeljenog usjeva i najpogodnije metode njegova uzgoja.<\/p>\n

\u017detva i sortiranje:<\/strong><\/p>\n

Onog trena kad usjevi dostignu zrelost, potrebno ih je prikupiti, pri \u010demu se pa\u017eljivo odabiru ili skupljaju ili \u017eanju s polja. Ova faza zahtijeva preciznost i obra\u0107anje pa\u017enje na niz detalja, a sve u svrhu osiguranja optimalnog prinosa i kakvo\u0107e proizvoda. Nakon \u017eetve, usjevi se sortiraju i procjenjuju na temelju razli\u010ditih kriterija, kao \u0161to su veli\u010dina, boja, zrelost i izgled. Na takav na\u010din osigurava se da samo proizvodi najvi\u0161e kakvo\u0107e do\u0111u na tr\u017ei\u0161te, ispunjavaju\u0107i vrlo stroge standarde supermarketa i Ho.Re.Ca sektora.<\/p>\n

\u010ci\u0161\u0107enje i pakiranje:<\/strong><\/p>\n

Nakon sortiranja, proizvodi se podvrgavaju temeljitom \u010di\u0161\u0107enju kako bi se uklonile ne\u010disto\u0107e, prljav\u0161tina, i potencijalna zaga\u0111ivala. Ovaj je korak neophodan za osiguranje sigurnosti hrane budu\u0107i poma\u017ee smanjiti rizik od bolesti koje se prenose kontaminiranom hranom. Nakon \u010di\u0161\u0107enja proizvodi se pa\u017eljivo pakiraju kako bi bili za\u0161ti\u0107eni tijekom transporta i skladi\u0161tenja. Pakiranje ne slu\u017ei samo kao sredstvo za o\u010duvanje kakvo\u0107e proizvoda, ve\u0107 i kao marketin\u0161ki alat, pove\u0107avaju\u0107i vizualni izgled i rok trajanja proizvoda.<\/p>\n

Hla\u0111enje, skladi\u0161tenje i transport:<\/strong><\/p>\n

Kako bi se odr\u017eala svje\u017eina i kvaliteta proizvoda, isti se hlade i skladi\u0161te u prostorijama s kontroliranom temperaturom prije transporta na tr\u017ei\u0161te. Ovaj korak poma\u017ee produ\u017eiti rok trajanja kvarljive robe, \u010dime se smanjuje bacanje hrane i osigurava da potro\u0161a\u010di dobiju svje\u017ee proizvode visoke kvalitete. Prijevoz igra klju\u010dnu ulogu u lancu opskrbe hranom, budu\u0107i kamioni hladnja\u010de i transportni kontejneri olak\u0161avaju kretanje robe od farmi do supermarketa i Ho.Re.Ca objekata.<\/p>\n

Dostava, izlaganje i kupnja proizvoda:<\/strong><\/p>\n

Po dolasku u supermarkete i Ho.Re.Ca objekte, proizvodi se istovaruju, pregledavaju i izla\u017eu za kupnju. Ova faza uklju\u010duje pa\u017eljivo rukovanje i izlaganje proizvoda kako bi se privukla pozornost potro\u0161a\u010da<\/strong> i pobolj\u0161ala prodaja. Vi\u0161ak proizvoda pohranjuje se u rashladnim jedinicama ili zatvorenim prostorima kako bi se odr\u017eala svje\u017eina i produ\u017eio rok trajanja. Potro\u0161a\u010di<\/strong> imaju priliku birati izme\u0111u \u0161irokog spektra ponu\u0111enog svje\u017eeg vo\u0107a, povr\u0107a i drugih proizvoda, \u0161to odra\u017eava kulminaciju puta hrane.<\/p>\n

<\/a>U\u010dinkoviti na\u010dini rje\u0161avanja problema bacanja hrane u supermarketima i Ho.Re.Ca sektorima<\/h2>\n

Problem bacanja hrane privukao je zna\u010dajnu pozornost, a supermarketi i ugostiteljski sektori, uklju\u010duju\u0107i hotele, restorane i kafi\u0107e (Ho.Re.Ca), suo\u010deni su sa sve ve\u0107im pritiskom da se pozabave ovim izazovom. Prepoznaju\u0107i hitnost situacije, dionici unutar ovih sektora istra\u017euju inovativne strategije za smanjivanje nastajanja otpada od hrane i poticanje odr\u017eivosti u cijelom lancu opskrbe hranom. Od anga\u017eiranja osoblja i optimizacije upravljanja opskrbnim lancem, do utjecaja na pona\u0161anje potro\u0161a\u010da i kori\u0161tenja digitalnih tehnologija, vi\u0161estrani pristup klju\u010dan je za postizanje smislene promjene. U donjem tekstu navodimo nekoliko u\u010dinkovitih na\u010dina za rje\u0161avanje problema bacanja hrane u supermarketima i Ho.Re.Ca sektorima, prikazuju\u0107i niz razli\u010ditih strategija i rje\u0161enja usmjerenih na stvaranje odr\u017eive budu\u0107nosti.<\/p>\n

\"\"Anga\u017eman rukovodstva i osoblja<\/strong>: Anga\u017eiranje rukovodstva i zaposlenika u inicijativama za smanjenje otpada od hrane najva\u017enije je za osiguranje kulture odr\u017eivosti unutar supermarketa i Ho.Re.Ca objekata. To je vi\u0161e od pukog izdavanja direktiva; radi se o stvaranju osje\u0107aja zajedni\u010dke odgovornosti i vlasni\u0161tva me\u0111u \u010dlanovima osoblja. Intenzivni programi obuke koji nagla\u0161avaju zna\u010daj smanjenja otpada od hrane, zajedno s poticajima poput bonusa za rad ili programa priznanja, slu\u017ee za motiviranje zaposlenika da aktivno sudjeluju u naporima za smanjenje otpada. Poticanjem kolektivne predanosti osoblja ka odr\u017eivosti, organizacije mogu iskoristiti puni potencijal svoje radne snage u pokretanju zna\u010dajnih promjena.<\/p>\n

\"\"Upravljanje lancem opskrbe:<\/strong> U\u010dinkovite strategije za upravljanje opskrbnim lancem (eng.<\/em> SCM) klju\u010dne su za smanjivanje otpada u cijelom lancu opskrbe hranom. To uklju\u010duje optimiziranje praksi nabave, pojednostavljenje upravljanja zalihama i ubla\u017eavanje gubitaka tijekom transporta i skladi\u0161tenja. Bliska suradnja s dobavlja\u010dima i kori\u0161tenje inovativnih tehnologija kao \u0161to su prediktivna analitika te alati za predvi\u0111anje potra\u017enje omogu\u0107uju supermarketima i Ho.Re.Ca sektorima da optimiziraju svoje opskrbne lance, \u010dime se smanjuje otpad od hrane i pove\u0107ava u\u010dinkovitost. Usvajanjem proaktivnog pristupa SCM-u, organizacije se mogu pozabaviti neu\u010dinkovito\u0161\u0107u te pove\u0107ati otpornost svojih operacija na izazove povezane s otpadom od hrane.<\/p>\n

\"\"Strategije pripreme i poslu\u017eivanja hrane:<\/strong>\u00a0<\/strong>Minimiziranje otpada tijekom pripreme i poslu\u017eivanja hrane zahtijeva pa\u017eljiv pristup razli\u010ditim \u010dimbenicima, uklju\u010duju\u0107i dizajn recepata, kontrolu veli\u010dine i broja porcija te rad u kuhinji. Stalna obuka kuhinjskog osoblja o tehnikama smanjenja otpada, poput pravilnog porcioniranja i kreativnog iskori\u0161tavanja ostataka od hrane, klju\u010dna je za smanjenje bacanja hrane na samom izvoru. Osim toga, dinami\u010dne strategije odre\u0111ivanja cijena jelovnika temeljene na dostupnosti i svje\u017eini sastojaka mogu potaknuti kupce da donesu \u201eodr\u017eiviji\u201c izbor koji dovoda do istovremenog smanjenja otpada od hrane. Optimiziranjem procesa pripreme i poslu\u017eivanja, organizacije mogu ubla\u017eiti stvaranje otpada od hrane bez ugro\u017eavanja kvalitete ili zadovoljstva kupaca. Pona\u0161anje potro\u0161a\u010da<\/strong>: Utjecaj na pona\u0161anje potro\u0161a\u010da vi\u0161estruk je pothvat koji zahtijeva kombinaciju obrazovanja, poticaja i poticanja pona\u0161anja. Supermarketi i Ho.Re.Ca objekti mogu iskoristiti razli\u010dite kanale, uklju\u010duju\u0107i natpise, dru\u0161tvene medije i programe vjernosti, kako bi podigli svijest o ekolo\u0161kim i dru\u0161tvenim utjecajima bacanja hrane. Popusti za kupnju nesavr\u0161enih proizvoda ili provedba programa nagra\u0111ivanja koji poti\u010du kupce da donesu vlastite posude za obroke za van mo\u017ee potaknuti odr\u017eivije navike potro\u0161nje. Ovakvim pristupom potro\u0161a\u010dima, organizacije mogu poticati kolektivnu predanost smanjenju otpada i potaknuti pozitivnu promjenu pona\u0161anja potro\u0161a\u010da.<\/p>\n

\"\"Razmjena informacija i alternativna odredi\u0161ta<\/strong>:\u00a0Jasna komunikacija izme\u0111u osoblja i kupaca klju\u010dna je za izbjegavanje usvajanja krivih informacija, a koje bi mogle dovesti do bacanja hrane. Implementacija standardiziranih sustava ozna\u010davanja datuma isteka roka i pru\u017eanje informacija o pravilnom skladi\u0161tenju hrane, kao i savjetima o rukovanju hranom, omogu\u0107uje potro\u0161a\u010dima dono\u0161enje pravilnih odluka i posljedi\u010dno dovodi do smanjenja nastanka otpada od hrane u ku\u0107anstvu. \u00a0\u0160tovi\u0161e, preusmjeravanje vi\u0161kova hrane u alternativna odredi\u0161ta poput banaka hrane ili postrojenja za kompostiranje, osigurava odr\u017eivu prenamjenu vi\u0161kova hrane, namjesto odlaganja na odlagali\u0161ta. Promicanjem transparentne komunikacije i iznala\u017eenjem inovativnih rje\u0161enja, organizacije mogu minimizirati stvaranje otpada od hrane uz maksimalno iskori\u0161tenje resursa.<\/p>\n

\"\"Podr\u0161ka i preporuke temeljene na dokazima<\/strong>:\u00a0Davanje prioriteta intervencijama temeljenih na dokazima klju\u010dno je za osiguravanje da se resursi u\u010dinkovito usmjeravaju ka strategijama upravljanja s najve\u0107im potencijalom za u\u010dinak. Supermarketi i Ho.Re.Ca sektori mogu iskoristiti postoje\u0107e rezultate istra\u017eivanja i studije slu\u010daja kako bi donijeli pravilne odluke i slijedno prilagodili intervencije svojim specifi\u010dnim zahtjevima. \u0160tovi\u0161e, u suradnji s akademskim institucijama i partnerima iz industrije, organizacije mogu pridonijeti stalnim istra\u017eiva\u010dkim naporima i razmjeni znanja vezanog uz smanjenje nastanka otpada od hrane. Uskla\u0111ivanjem intervencija s \u010dvrstim dokazima i preporukama, organizacije mogu maksimalno pove\u0107ati svoju u\u010dinkovitost i potaknuti opipljiv napredak prema ciljevima smanjenja otpada od hrane.<\/p>\n

\"\"Digitalne tehnologije<\/strong>:\u00a0Integracija naprednih tehnologija kao \u0161to su umjetna inteligencija (AI), IoT i Big Data daje velike mogu\u0107nosti za optimizaciju procesa upravljanja otpadom od hrane. Implementacija pametnih senzora i automatiziranih sustava za upravljanje zalihama daje uvid u razine zaliha hrane, datume isteka roka trajnosti, kao i obrasce potro\u0161nje u stvarnom vremenu, \u0161to omogu\u0107uje to\u010dnije predvi\u0111anje potro\u0161nje i dono\u0161enje proaktivnih mjera u svrhu sprje\u010davanja nastanka otpada od hrane. S druge strane kori\u0161tenje analize podataka i algoritama strojnog u\u010denja mo\u017ee identificirati neu\u010dinkovitosti u lancu opskrbe hranom i preporu\u010diti ciljane intervencije za smanjenje otpada. Iskori\u0161tavanjem snage digitalnih alata, supermarketi i Ho.Re.Ca sektori mogu transformirati svoje poslovanje i potaknuti zna\u010dajan napredak prema odr\u017eivijoj budu\u0107nosti.<\/p>\n

Uzimaju\u0107i u obzir sve gore navedeno, evidentno je da su suradnja, inovativnost i predanost klju\u010dni elementi uspjeha. Anga\u017eiranjem osoblja, optimiziranjem upravljanja lancem opskrbe hranom, utjecanjem na pona\u0161anje potro\u0161a\u010da, definiranjem alternativnih odredi\u0161ta za zbrinjavanje vi\u0161kova hrane, \u00a0te iskori\u0161tavanjem mo\u0107i digitalnih tehnologija, organizacije mogu u\u010diniti zna\u010dajne pomake ka smanjenju otpada od hrane i poticanju odr\u017eivosti.<\/p>\n

<\/a>Nacionalna i EU politika i zakonodavstvo u pogledu razvoja regenerativnih lanaca opskrbe hranom<\/h2>\n

Nacionalno zakonodavstvo i regenerativni lanci opskrbe hranom<\/em><\/p>\n

Unutar gr\u010dkog zakonodavnog okvira, o\u010digledno nedostaju eksplicitni zakoni posve\u0107eni isklju\u010divo regenerativnim lancima opskrbe hranom. Me\u0111utim, nekoliko zakonodavnih mjera neizravno podupire ovu praksu, posebice u okviru agroturisti\u010dkih aktivnosti i provedbe Zajedni\u010dke poljoprivredne politike (ZPP). Gr\u010dko zakonodavstvo name\u0107e posebne zahtjeve tvrtkama koje nude usluge prijema, gostoprimstva ili cateringa u okviru farmi. Na primjer, tvrtke koje pru\u017eaju ugostiteljske usluge moraju uklju\u010diti proizvode iz posebnih kategorija kao \u0161to su proizvodi iz “Ko\u0161arice poljoprivrednih proizvoda” i “Ku\u0107ne radinosti”, \u0161to je navedeno u posebnim \u010dlancima Zakona 4276\/2014 i Zakona 4235\/2014. Cilj je ovih odredbi potaknuti potro\u0161nju lokalno proizvedenih dobara i oja\u010dati multifunkcionalna gospodarstva, \u010dime se neizravno poti\u010du odr\u017eive i regenerativne poljoprivredne prakse. \u0160tovi\u0161e, ove odredbe poti\u010du i promi\u010du potro\u0161nju lokalno proizvedenih dobara unutar malih poljoprivrednih gospodarstava. Nala\u017eu\u0107i kori\u0161tenje proizvoda lokalnog podrijetla, gr\u010dki zakoni imaju za cilj potaknuti potra\u017enju za poljoprivrednim proizvodima regionalnog karaktera. Ovaj pristup ne samo da podr\u017eava lokalne poljoprivrednike i proizvo\u0111a\u010de, ve\u0107 tako\u0111er doprinosi sveukupnoj odr\u017eivosti i otpornosti poljoprivrednog sektora (Slika 2).<\/p>\n

\"Poljoprivredne
Poljoprivredne aktivnosti u Gr\u010dkoj<\/figcaption><\/figure>\n

\u0160tovi\u0161e, ove zakonodavne mjere neizravno poti\u010du odr\u017eive i regenerativne poljoprivredne prakse promicanjem multifunkcionalnih gospodarstava koja integriraju poljoprivrednu proizvodnju s raznim komplementarnim djelatnostima poput agroturizma, obrazovanja i izravnog marketinga, i shodno tome imaju klju\u010dnu ulogu u unapre\u0111enju regenerativne poljoprivrede. Poticanjem integracije razli\u010ditih aktivnosti unutar poljoprivrednih sektora, gr\u010dki zakoni doprinose stvaranju \u017eivahnih ruralnih gospodarstava i krajolika. U Gr\u010dkoj se sredstva Zajedni\u010dke poljoprivredne politike EU (CAP) dodjeljuju za potporu inicijativama koje promi\u010du odr\u017eive poljoprivredne prakse, o\u010duvanje biolo\u0161ke raznolikosti i ruralni razvoj. Na primjer, drugi stup CAP-a omogu\u0107uje dr\u017eavama \u010dlanicama poput Gr\u010dke da osmisle programe ruralnog razvoja prilago\u0111ene lokalnim potrebama i uvjetima. Ovi programi \u010desto uklju\u010duju mjere za poticanje ekolo\u0161ki prihvatljivih poljoprivrednih praksi, kao \u0161to su agro-okoli\u0161ni programi, inicijative za agro\u0161umarstvo i podr\u0161ka organskoj poljoprivredi. Iako samom gr\u010dkom ZPP planu nedostaje zakonodavni status, on pru\u017ea politi\u010dki okvir za provedbu poljoprivredne politike EU-a na nacionalnoj razini, usmjeravaju\u0107i nastojanja da se podr\u017ee prakse odr\u017eive poljoprivrede i inicijative za ruralni razvoj.<\/p>\n

Zakonodavstvo EU vezano uz regenerativni lanac opskrbe hranom<\/em><\/p>\n

Europska unija (EU) je u\u010dinila zna\u010dajne korake u promicanju odr\u017eive poljoprivrede kroz svoj zakonodavni okvir, \u010dija je sr\u017e Zajedni\u010dka poljoprivredna politika (CAP) (Slika 3). Ova politika, podr\u017eana posebnim propisima poput Uredbe (EU) 2021\/2115, ima za cilj poticanje ekolo\u0161ki prihvatljivih poljoprivrednih praksi i razvoj otpornih sustava opskrbe hranom u dr\u017eavama \u010dlanicama. U donjem pregledu zalazimo u klju\u010dne komponente zakonodavnog okvira EU-a za odr\u017eivu poljoprivredu i njene implikacije na promicanje regenerativnih lanaca opskrbe hranom.<\/p>\n

Uredba (EU) 2021\/2115 predstavlja kamen temeljac strategije EU za odr\u017eivu poljoprivredu. Ova je uredba cjelovita jer ocrtava pravila koja ure\u0111uju potporu strate\u0161kim planovima koje su razvile dr\u017eave \u010dlanice u okviru Zajedni\u010dke poljoprivredne politike (ZPP). Zna\u010dajan naglasak ove uredbe odnosi se na klju\u010dne ciljeve kao \u0161to su o\u010duvanje okoli\u0161a, klimatske promjene, odr\u017eivo upravljanje prirodnim resursima, o\u010duvanje biolo\u0161ke raznolikosti i ruralni razvoj. Odre\u0111ivanjem prioriteta gore navedenih ciljeva, Uredba ima za cilj dodjelu financijskih sredstava dr\u017eavama \u010dlanicama, i na takav na\u010din im omogu\u0107iti provedbu mjera koje su u skladu s tim ciljevima. Ova je potpora klju\u010dna za olak\u0161avanje napretka regenerativnih poljoprivrednih praksi, koje su klju\u010dne za izgradnju odr\u017eivih lanaca opskrbe hranom u EU.<\/p>\n

\"Deset
Deset ciljeva zajedni\u010dke poljoprivredne politike (CAP)<\/figcaption><\/figure>\n

Odr\u017eiva mre\u017ea ozna\u010davanja predstavlja klju\u010dnu promjenu u osvje\u0161\u0107ivanju potro\u0161a\u010da glede dono\u0161enja izbora u kupnji hrane. Uklju\u010divanje raznolikih detalja poput prehrane, utjecaja na klimu, utjecaja na okoli\u0161 i dru\u0161tvena pitanja, omogu\u0107uje potro\u0161a\u010dima uskla\u0111ivanje \u00a0kupnje u skladu sa vrijednostima i njihovim preferencijama. Ovim se okvirom ujedno \u017eeli standardizirati ozna\u010davanje odr\u017eivosti za sve proizvode, osiguravaju\u0107i pouzdanost i dosljednost. \u0160tovi\u0161e, sustavom se promi\u010de transparentnost u cijelom lancu opskrbe hranom, poti\u010du\u0107i odgovornost me\u0111u proizvo\u0111a\u010dima i poti\u010du\u0107i odr\u017eivu praksu.<\/p>\n

Klju\u010dne to\u010dke odr\u017eive mre\u017ee ozna\u010davanja uklju\u010duju pove\u0107anje informiranosti potro\u0161a\u010da pru\u017eanjem detaljnih informacija, standardiziranjem ozna\u010davanja glede dosljednosti i promicanja transparentnosti za poticanje pozitivnih promjena.<\/p>\n

Sli\u010dno tome, zakonodavni okvir Odr\u017eivog prehrambenog sustava (SFS) ima holisti\u010dki pristup poticanju odr\u017eivih prehrambenih sustava u EU. Ovakvim sustavom uspostavljaju se sveobuhvatna na\u010dela, ciljevi i minimalni standardi za proizvodnju, distribuciju i potro\u0161nju hrane, s fokusom na ekolo\u0161ku i dru\u0161tvenu odr\u017eivost. Shodno tome inicijativa SFS se bavi goru\u0107im problemima poput klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i dru\u0161tvene jednakosti u prehrambenom sustavu. Pru\u017eanjem sveobuhvatnog regulatornog okvira olak\u0161ava se prijelaz na otpornije i ekolo\u0161ki prihvatljivije prehrambene sustave diljem EU.<\/p>\n

Klju\u010dne to\u010dke SFS okvira uklju\u010duju njegov holisti\u010dki pristup koji obuhva\u0107a razli\u010dite aspekte sustava upravljanja hranom, davanje prioriteta ekolo\u0161koj i dru\u0161tvenoj odr\u017eivosti i promicanje otpornosti za ubla\u017eavanje rizika povezanih s klimatskim promjenama i nedostatkom resursa.<\/p>\n

Zajedno, ove inicijative pokazuju predanost EU rje\u0161avanju izazova odr\u017eivosti u prehrambenom sektoru. Razumijevanje i uklju\u010divanje u te okvire osigurava da pojedinci donose informirane izbore, zagovaraju odr\u017eive prakse i doprinose oblikovanju odr\u017eivije budu\u0107nosti.<\/p>\n

\"a<\/strong><\/p>\n

<\/a>Dizajniranje sustava opskrbe hranom: kru\u017eni vs linearni\/izazovi i mogu\u0107nosti<\/h2>\n

Prijelaz s linearnih na kru\u017ene sustave opskrbe hranom predstavlja klju\u010dni pomak ka odr\u017eivijim, otpornijim i pravednijim praksama proizvodnje i potro\u0161nje hrane. Ova promjena potaknuta je potrebom za rje\u0161avanje ekolo\u0161kih, dru\u0161tvenih i ekonomskih izazova koji su svojstveni tradicionalnim linearnim modelima, a koje karakterizira pristup “uzmi-napravi-odlo\u017ei”. U linearnim sustavima opskrbe hranom, putovanje hrane od polja do stola, i krajnje do odlagali\u0161ta, uklju\u010duje intenzivno iskori\u0161tavanje resursa, zna\u010dajno stvaranje otpada i znatan negativan utjecaj na okoli\u0161, uz duboke dru\u0161tvene nejednakosti i utjecaj na zdravlje.<\/p>\n

Linearni sustavi opskrbe hranom, uz svoje oslanjanje na intenzivnu poljoprivredu proizvodnju, duge opskrbne lance i sinteti\u010dke inpute, doveli su do niza ekolo\u0161kih problema, uklju\u010duju\u0107i iscrpljivanje tla, one\u010di\u0161\u0107enje vode i gubitak bioraznolikosti. Neu\u010dinkovitost ovih sustava dodatno je poja\u010dana stvaranjem zna\u010dajne koli\u010dine otpada u svakoj fazi opskrbnog lanca, \u0161to doprinosi emisijama stakleni\u010dkih plinova i ekonomskim gubicima. \u0160tovi\u0161e, stvarni tro\u0161kovi ovih sustava, koji imaju zna\u010dajan negativan utjecaj na okoli\u0161, utjecaj na javno zdravlje i dru\u0161tvene nejednakosti, su \u010desto eksternalizirani i ne odra\u017eavaju se u tr\u017ei\u0161nim cijenama, \u0161to dovodi do neodr\u017eivih obrazaca potro\u0161nje i nastavljanja tr\u017ei\u0161nih neuspjeha.<\/p>\n

Nasuprot tome, kru\u017eni sustavi opskrbe hranom nude viziju odr\u017eivosti koja podrazumijeva regenerativne cikluse prisutne u prirodi. U sredi\u0161tu ove vizije su na\u010dela kao \u0161to su proizvodnja u zatvorenom krugu, lokalni izvori, smanjenje otpada i regenerativna poljoprivreda. Minimiziranjem nastanka otpada i maksimiziranjem u\u010dinkovitosti resursa, kru\u017eni sustavi imaju za cilj stvoriti odr\u017eivu proizvodnju, potro\u0161nju i recikliranje hranjivih tvari. Davanje prioriteta lokalnoj nabavi hrane i smanjenju bacanja hrane podr\u017eava lokalna gospodarstva, te smanjuje utjecaje na okoli\u0161 povezane s transportom i skladi\u0161tenjem. Nadalje, promicanjem regenerativne poljoprivredne prakse i pove\u0107anjem svijesti potro\u0161a\u010da o odr\u017eivom izboru hrane, kru\u017eni sustavi opskrbe hranom doprinose zdravlju planeta i njegovih stanovnika.<\/p>\n

Me\u0111utim, prelazak na kru\u017ene sustave opskrbe hranom nije bez izazova. Potrebna su zna\u010dajna ulaganja u infrastrukturu, tehnologiju i obrazovanje, uz podr\u017eavaju\u0107e politi\u010dke okvire i regulatorna okru\u017eenja. Slo\u017eenost koordinacije vi\u0161e sudionika u opskrbnom lancu i upravljanje ovom slo\u017eeno\u0161\u0107u u svrhu osiguranja transparentnosti i odgovornosti predstavlja dodatnu prepreku. Ipak, mogu\u0107nosti koje proizlaze iz kru\u017enih sustava opskrbe hranom su neizmjerne. Inovativnost i suradnja me\u0111u sektorima, poti\u010de razvoj odr\u017eivih tehnologija, poslovnih modela i partnerstava. Diversifikacijom izvora hrane, smanjenjem ovisnosti o vanjskim inputima i pobolj\u0161anjem stanja ekosustava, kru\u017eni sustavi promi\u010du otpornost na ekolo\u0161ke katastrofe i klimatske promjene, \u0161to je klju\u010dno za osiguravanje sigurnosti hrane i sredstava za \u017eivot u uvjetima neizvjesnosti.<\/p>\n

Prelazak s linearnih na kru\u017ene sustave opskrbe hranom nije samo odgovor na izazove koje postavljaju konvencionalne poljoprivredne prakse, ve\u0107 i zna\u010dajna prilika za redefiniranje na\u0161eg odnosa s hranom i okoli\u0161em. Ova transformacijom stvaraju se klju\u010dne prilike koje mogu dovesti do odr\u017eivijeg, otpornijeg i pravednijeg globalnog sustava opskrbe hranom.<\/p>\n

Inovacije i ekonomski rast<\/strong><\/p>\n

Potencijal za inovacije je o bitnih mogu\u0107nosti koje nude kru\u017eni sustavi opskrbe hranom. To uklju\u010duje razvoj novih tehnologija i praksi u poljoprivredi, preradi hrane, distribuciji i gospodarenju otpadom. Na primjer, napredak u preciznoj poljoprivredi mo\u017ee optimizirati kori\u0161tenje resursa i dovesti do smanjenja nastanka otpada, dok inovativne tehnike \u010duvanja hrane mogu produ\u017eiti rok trajanja i smanjiti kvarenje. \u0160tovi\u0161e, model kru\u017enog gospodarstva poti\u010de razvoj novih poslovnih modela, poput platformi za dijeljenje resursa ili usluga, koje mogu potaknuti gospodarski rast i stvoriti nova tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n

Odr\u017eivost okoli\u0161a<\/strong><\/p>\n

Kru\u017eni sustavi opskrbe hranom u svojoj sr\u017ei imaju za cilj smanjiti nastajanje otpada od hrane i maksimalno pove\u0107ati u\u010dinkovito kori\u0161tenje resursa, \u0161to izravno doprinosi odr\u017eivosti okoli\u0161a. Usvajanjem praksi poput regenerativne poljoprivrede, kompostiranja i recikliranja, ovi sustavi mogu dovesti do zna\u010dajnog smanjenja emisije stakleni\u010dkih plinova, smanjenja potro\u0161nje vode i sprije\u010diti degradaciju tla. \u0160tovi\u0161e, fokusiranjem na lokalne izvore i smanjenim oslanjanjem na duge opskrbne lance, kru\u017eni sustavi opskrbe hranom tako\u0111er mogu dovesti do smanjenja uglji\u010dnog otiska povezanog s transportom i skladi\u0161tenjem hrane.<\/p>\n

Otpornost na \u0161okove<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 jedna prilika le\u017ei u pove\u0107anoj otpornosti sustava opskrbe hranom na vanjske \u0161okove, kao \u0161to su klimatske promjene, ekonomske fluktuacije i poreme\u0107aji u opskrbnom lancu. Kru\u017eni sustavi opskrbe hranom, okrenuti ka raznolikosti, lokalnoj proizvodnji i smanjenoj ovisnosti o vanjskim inputima, sami su po sebi prilagodljiviji promjenjivim uvjetima. Ova otpornost klju\u010dna je za osiguravanje sigurnosti hrane i odr\u017eavanje sredstava za \u017eivot, posebno u regijama osjetljivim na ekolo\u0161ke i ekonomske \u0161okove.<\/p>\n

Dobrobit po zdravlje i prehranu<\/strong><\/p>\n

Kru\u017eni sustavi opskrbe hranom tako\u0111er omogu\u0107uju zna\u010dajne zdravstvene i prehrambene prednosti. Daju\u0107i prednost svje\u017eoj hrani lokalnog porijekla i minimiziraju\u0107i preradu i upotrebu aditiva, ovi sustavi podr\u017eavaju zdraviju prehranu i stilove \u017eivota. Usredoto\u010denost na kvalitetu hrane i prehranu mo\u017ee dovesti do smanjenja zdravstvenih problema povezanih s prehranom kao \u0161to su pretilost, dijabetes i kardiovaskularne bolesti, pridonose\u0107i ukupnom javnom zdravlju i dobrobiti.<\/p>\n

Dru\u0161tvena jednakost i osna\u017eivanje zajednice<\/strong><\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, kru\u017eni sustavi opskrbe hranom pru\u017eaju priliku za rje\u0161avanje dru\u0161tvenih nejednakosti i osna\u017eivanje zajednica. Uklju\u010divanjem lokalnih proizvo\u0111a\u010da i potro\u0161a\u010da u sustav opskrbe, ovi modeli mogu osigurati pravedniji pristup resursima, mogu\u0107nostima i koristima. To uklju\u010duje potporu malim poljoprivrednicima, poticanje izravnih odnosa izme\u0111u proizvo\u0111a\u010da i potro\u0161a\u010da, te poticanje inicijativa u zajednici kao \u0161to su urbani vrtovi i poljoprivredne tr\u017enice. Takvi pristupi mogu oja\u010dati dru\u0161tvenu koheziju, promicati prehrambenu suverenost i pridonijeti ekonomskom osna\u017eivanju marginaliziranih skupina.<\/p>\n

Obrazovne i kulturne promjene<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

U kona\u010dnici, prijelaz na kru\u017ene sustave opskrbe hranom zahtijeva i poti\u010de zna\u010dajne obrazovne i kulturne promjene. Podizanje svijesti o utjecajima izbora hrane na okoli\u0161 i zdravlje mo\u017ee osna\u017eiti potro\u0161a\u010de da donose odr\u017eivije odluke. Ovaj obrazovni aspekt prote\u017ee se na \u0161kole, zajednice i tvrtke, promi\u010du\u0107i \u0161iri kulturolo\u0161ki pomak prema odr\u017eivosti i po\u0161tovanju prirodnog svijeta.<\/p>\n

Kako bi se olak\u0161ao ovaj prijelaz, potreban je vi\u0161estruki pristup. Inovacije u odr\u017eivoj poljoprivredi, preradi hrane, distribuciji i gospodarenju otpadom bi se trebale prihvatiti i biti podr\u017eane od strane reformi politika koje poti\u010du kru\u017ene prakse i internaliziraju stvarne tro\u0161kove proizvodnje hrane. Obrazovanje potro\u0161a\u010da o ekolo\u0161kim, dru\u0161tvenim i zdravstvenim utjecajima njihovih izbora hrane mo\u017ee ih osvijestiti u dono\u0161enju odr\u017eivijih odluka, promi\u010du\u0107i svijest o lokalnoj, sezonskoj i organskoj hrani. \u0160tovi\u0161e, uklju\u010divanje zajednica u dizajn i provedbu kru\u017enih sustava opskrbe hranom mo\u017ee potaknuti lokalne inicijative, promicati lokalni prehrambeni suverenitet i oja\u010dati dru\u0161tvenu koheziju.<\/p>\n

U kona\u010dnici, prijelaz s linearnih na kru\u017ene sustave opskrbe hranom predstavlja temeljnu transformaciju prema odr\u017eivijoj budu\u0107nosti za proizvodnju i potro\u0161nju hrane. Promi\u0161ljanjem o na\u010dinima na koji uzgajamo, distribuiramo, konzumiramo i recikliramo na\u0161u hranu, omogu\u0107uje nam pozabaviti se goru\u0107im izazovima uni\u0161tavanja okoli\u0161a, dru\u0161tvene nejednakosti i javnog zdravlja. Ova tranzicija zahtijeva kolektivnu akciju, inovativna politi\u010dka rje\u0161enja i zajedni\u010dku predanost odr\u017eivom razvoju, nude\u0107i put do otpornijeg, pravednijeg i odr\u017eivijeg globalnog sustava opskrbe hranom.<\/p>\n

<\/a>Pojmovnik<\/h2>\n
    \n
  1. Poljoprivredna dru\u0161tva: <\/strong>ljudske zajednice koje se oslanjaju na poljoprivredu za uzdr\u017eavanje i osiguranje sredstava za \u017eivot.<\/li>\n
  2. Kru\u017eni sustavi opskrbe hranom: <\/strong>sustavi opskrbe hranom osmi\u0161ljeni u svrhu smanjenja otpada od hrane i maksimiziranja u\u010dinkovitosti resursa kroz zatvoren sustav proizvodnje i recikliranja.<\/li>\n
  3. Slo\u017eeni adaptivni sustavi<\/strong>: sustavi karakterizirani nelinearnim interakcijama i pojavnim svojstvima, sposobni za samoorganizaciju i prilagodbu.<\/li>\n
  4. Povratne sprege<\/strong>: mehanizmi u kojima se izlazi sustava vra\u0107aju kao ulazi, utje\u010du\u0107i na budu\u0107e pona\u0161anje.<\/li>\n
  5. Lanac opskrbe hranom<\/strong>: slijed procesa uklju\u010denih u proizvodnju, distribuciju i potro\u0161nju prehrambenih proizvoda.<\/li>\n
  6. Sustav opskrbe hranom<\/strong>: me\u0111usobno povezana mre\u017ea aktivnosti uklju\u010denih u proizvodnju, preradu, distribuciju, potro\u0161nju i odlaganje prehrambenih proizvoda.<\/li>\n
  7. Re.Ca. (Hoteli, Restorani i Katering)<\/strong>: odnosi se na ugostiteljsku industriju, uklju\u010duju\u0107i hotele, restorane i ugostiteljske objekte.<\/li>\n
  8. Me\u0111upovezanost<\/strong>: odnosi i veze izme\u0111u razli\u010ditih komponenti lanca opskrbe hranom.<\/li>\n
  9. Dinamika tr\u017ei\u0161ta<\/strong>: \u010dimbenici koji utje\u010du na ponudu i potra\u017enju na tr\u017ei\u0161tu, uklju\u010duju\u0107i cijene, trendove i konkurenciju.<\/li>\n
  10. Nelinearne interakcije<\/strong>: interakcije izme\u0111u komponenti sustava koje nisu proporcionalne jedna drugoj.<\/li>\n
  11. Sustavni pristup<\/strong>: pristup koji cijeli lanac opskrbe hranom razmatra kao slo\u017een, me\u0111usobno povezan sustav.<\/li>\n
  12. Dodana vrijednost<\/strong>: aktivnosti koje pove\u0107avaju vrijednost proizvoda, kao \u0161to su obrada ili pakiranje.<\/li>\n<\/ol>\n

    <\/a>Literatura<\/h2>\n
      \n
    1. Article 2 – Ministerial Decision 12528\/17.7.2018 – agrotourism activities. Lawspot. (2020, January 24). https:\/\/www.lawspot.gr\/nomikes-plirofories\/nomothesia\/ya-12528-2018\/arthro-2-ypoyrgiki-apofasi-12528-1772018-askisi<\/a><\/li>\n
    2. European Commission. (n.d.-a). Greece. Agriculture and rural development. https:\/\/agriculture.ec.europa.eu\/cap-my-country\/cap-strategic-plans\/greece_en#:~:text=The%20Plan%20focuses%20on%20improving,sustainable%20development%20of%20rural%20areas<\/a>.<\/li>\n
    3. European\u00a0Commission.\u00a0(n.d.-b).\u00a0Legislative\u00a0Framework. https:\/\/food.ec.europa.eu\/horizontal-topics\/farm-fork-strategy\/legislative-framework_en<\/a><\/li>\n
    4. European Parliament. (2024). Legislative Framework for Sustainable Food Systems: Legislative train schedule. https:\/\/www.europarl.europa.eu\/legislative-train\/spotlight-JD%2023-24\/file-sustainable-eu-food-system<\/a><\/li>\n
    5. Hueston, W., & McLeod, A. (2012). Overview of the global food system: Changes over time\/space and lessons for future Food Safety. Improving Food Safety Through a One Health\u00a0Approach:\u00a0Workshop\u00a0Summary.<\/li>\n
    6. https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/books\/NBK114491\/<\/a><\/li>\n
    7. Klim. (2023). What does the new EU supply chain law mean for food companies?. LinkedIn. https:\/\/www.linkedin.com\/pulse\/what-does-new-eu-supply-chain-law-mean-food-companies-klimfoods\/<\/a><\/li>\n
    8. LS Retail. (2023). Six ways supermarkets can reduce food waste. POS & ERP software. https:\/\/www.lsretail.com\/resources\/six-ways-supermarkets-can-reduce-food-waste<\/a><\/li>\n
    9. Luiselli, C., & Pi\u00f1eiro, M. (2022). The Global Food System: Evolution and analysis. The Global Food System The global food system evolution and analysis Comments. https:\/\/www.teseopress.com\/theglobalfoodsystem\/chapter\/chapter-i-the-global-food-system-evolution-and-analysis\/<\/a><\/li>\n
    10. OECD.\u00a0(n.d.).\u00a0Understanding\u00a0the\u00a0global\u00a0food\u00a0system . https:\/\/www.oecd.org\/agriculture\/understanding-the-global-food-system\/<\/a><\/li>\n
    11. Official Journal of the European Union. (2021). Regulation – 2021\/2115 . EUR-Lex. https:\/\/eur-lex.europa.eu\/legal-content\/EN\/TXT\/?uri=CELEX%3A32021R2115<\/a><\/li>\n
    12. Stoica, D., Micu , A.-E., & Stoica , M. (2023). How to Manage HoReCa Food Waste by Using Digital Technologies?. \u201cOvidius\u201d University Annals, Economic Sciences Series , XXIII(1 \/2023).<\/li>\n
    13. Vizzotto, F., Testa, F., & Iraldo, F. (2021). Strategies to reduce food waste in the food services sector: A systematic review. International Journal of Hospitality Management, 95, 102933. https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.ijhm.2021.102933<\/a><\/li>\n
    14. Willard, M. (2023). Sustainable Food Systems Law – EU Food Policy Coalition\u2019s recommendations for a meaningful transition. Agricultural and Rural Convention. <\/span>https:\/\/www.arc2020.eu\/sustainable-food-systems-law-eu-food-policy-coalitions-recommendations-for-a-meaningful-transition\/<\/a><\/li>\n<\/ol>\n

      <\/a>Prezentacija<\/h2>\n