Methodological Framework – Croatian

Radi vaše udobnosti pripremili smo kutiju s alatima s korisnim materijalima, predlošcima i radnim listovima: 2.2_ReS-Food-TOOLBOX final Croatian Sretno učenje!

Korisne veze Potpuno poznavanje zakonodavstva i standarda EU-a (ili nacionalnih) o prikupljanju, prijevozu, skladištenju i distribuciji hrane prvi je korak prema uspješnoj provedbi procesa prikupljanja i distribucije hrane. Relevantni su sljedeći dokumenti EU-a i nacionalni dokumenti: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52017XC1025(01) https://29september.eurofoodbank.org/wpcontent/uploads/2020/09/Infographics_EN.pdf https://food.ec.europa.eu/safety/food-waste/eu-actions-against-food-waste/food-donation_en https://food.ec.europa.eu/system/files/2021-05/fs_eu-actions_action_platform_key-rcmnd_en.pdf https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_donacijama_i_humanitarnoj_pomoci.html https://www.paragraf.rs/propisi/zakon-o-porezu-na-dodatu-vrednost.htmlhttps://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_81_1699.html https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_12_118_2343.html https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_09_91_1811.html https://www.fao.org/fao-who-codexalimentarius/about-codex/members/detail/en/c/15564/ https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_12_156_2535.html https://www.fao.org/fao-who-codexalimentarius/about-codex/members/detail/en/c/15564/ https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_12_156_2535.html Komunikacija Komisije o smjernicama EU-a o doniranju hrane (2017/C 361/01): https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HU/TXT/?uri=uriserv:OJ.C_.2017.361.01.0001.01.HUN&toc=OJ:C:2017:361:TOC#ntr62-C_2017361HU.01000101-E0062 A Bizottság közleménye iránymutatásról az élelmiszer-kiskereskedelmi tevékenységekre, többek között az élelmiszer-adományozásra vonatkozó élelmiszer-biztonsági irányítási rendszerekről 2020/C 199/01 C/2020/2941: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HU/TXT/?uri=uriserv:OJ.C_.2020.199.01.0001.01.HUN&toc=OJ:C:2020:199:TOC Vodič za sprečavanje rasipanja hrane u prehrambenoj industriji: https://portal.nebih.gov.hu/documents/10182/1218772/maradeknelkul_utmutato_ELELMISZERIPAR_webes.pdf/580e6f4d-b9b9-4756-02ce-0481970c3e05  Vodič za sprečavanje rasipanja hrane u komercijalnom sektoru: https://portal.nebih.gov.hu/documents/10182/1218772/maradeknelkul_utmutato_KERESKEDELEM_webes.pdf/3e2165d8-c04f-bee3-0fdb-cf1d1e230897

Reference Al Rahmah Medical. (2023). 5 Strategies For Creating A Successful Charity Project And Measuring Its Impact. Retrieved from: https://rahmah.sa/en/5-strategies-for-creating-a-successful-charity-project-and-measuring-its-impact/ Aloysius, N. & Ananda, J. (2023). A Circular Economy Approach to Food Securityand Poverty: a Case Study in Food Rescuein Sri Lanka. Circular Economy and Sustainability. doi: https://doi.org/10.1007/s43615-023-00255-4 Caldeira, C., De Laurentiis, V., & Sala, S. (2019). Assessment of food waste prevention actions. Development of an Evaluation Framework to Assess the Performance of Food Waste Prevention Actions. De Menna, F., Davis, J., Östergren, K., Unger, N., Loubiere, M., & Vittuari, M. (2020). A combined framework for the life cycle assessment and costing of food waste prevention and valorization: an application to school canteens. Agricultural and Food Economics, 8(1), 1-11. Europska komisija (2017). OBAVIJEST KOMISIJE Smjernice EU-a o doniranju hrane (2017/C 361/01), Službeni list Europske unije. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52017XC1025(01) European Commission. (2019). Study on food donation and food waste prevention in the EU. https://ec.europa.eu/food/sites/food/files/safety/docs/fw_eu-actions_study_food_donation_2019_en.pdf Europska komisija. (2020). OBAVIJEST KOMISIJE o smjernicama o sustavima upravljanja sigurnošću hrane za djelatnosti maloprodaje hrane, uključujući donacije hrane (2020/C 199/01). Službeni list Europske unije. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52020XC0612(08) Food Waste Reduction Alliance. (2016). Best practices and emerging solutions toolkit: A guide to reducing food waste through donation. https://fpra.ca/wp-content/uploads/2019/08/FWRA-Toolkit.pdf FoodDrinkEurope, EuroCommerce, FEBA. (2016). Every Meal Matters: Food Donation Guidelines. Retrieved August 11, 2023, from https://www.fooddrinkeurope.eu/wp-content/uploads/2021/09/6194-FoodDrink-Europe-Every_Meal_Matters-1.pdf FoodDrinkEurope. (2017). Guidance on food donation and food waste prevention in the food and drink industry. https://www.fooddrinkeurope.eu/uploads/publications_documents/Food_Donation_Study.pdf Garcia-Garcia, G., Woolley, E., Rahimifard, S., Colwill, J., White, R., & Needham, L. (2017). A methodology for sustainable management of food waste. Waste and Biomass Valorization, 8(6), 2209-2227. https://29september.eurofoodbank.org/wp-content/uploads/2020/09/Infographics_EN.pdf EU Platform on Food Losses and Food Waste (2019). Recommendations for Action in Food Waste Prevention https://food.ec.europa.eu/system/files/2021-05/fs_eu-actions_action_platform_key-rcmnd_en.pdf International Organization for Standardization. (2020). ISO 22000:2018 – Food safety management systems – Requirements for any organization in the food chain. https://www.iso.org/standard/65464.html International Organization for Standardization. (2020). ISO 9001:2015 – Quality management systems – Requirements. https://www.iso.org/standard/62085.html Karin Östergren, Jenny Gustavsson, Hilke Bos-Brouwers, Toine Timmermans, Ole-Jørgen Hansen, Hanne Møller; Gina Anderson and Clementine O’Connor, Han Soethoudt, Tom Quested, Sophie Easteal, Alessandro Politano, Cecilia Bellettato, Massimo Canali, Luca Falasconi, Silvia Gaiani, Matteo Vittuari, Felicitas Schneider, Graham Moates, Keith Waldron, Barbara Redlingshöfer (2014). FUSIONS Definitional Framework for Food Waste. European Commission (FP7), Coordination and Support Action – CSA Contract number: 311972 National Restaurant Association. (2021). ServSafe: Food safety training and certification. https://www.servsafe.com/ Nitzsche, P., Simba, A., & Gourmelon, G. (2020). Analyzing the drivers of food waste generation in the hospitality sector: A case study of hotel restaurants. Sustainability, 12(9), 3586. doi:10.3390/su12093586 Ockerman, H. W., & Basu, L. (2017). Encyclopedia of meat sciences (2nd ed.). Academic Press. Oragui, D. (2023, August 6). How to Create an Effective Standard Operating Procedure (SOP). Retrieved from Helpjuice: https://helpjuice.com/blog/standard-operating-procedure Plekenpol, R., Ardura, A., & Leib , E. B. (2022). The Global Food Donation Policy Atlas – EU Legal Guide. Harvard Law School Food Law and Policy Clinic (FLPC). Retrieved from https://www.foodbanking.org/wp-content/uploads/2023/01/The-Global-Food-Donation-Policy-Atlas_EU_Legal-Guide.pdf Richardson, L. (2011). General food distribution https://www.ennonline.net/htpv2module11 Rivera, A. F., Smith, N. R., & Ruiz, A. (2023, January 26). A systematic literature review of food banks’ supply chain operations with a focus on optimization models. Journal of Humanitarian Logistics and Supply Chain Management, 13(1), 10-25. doi:https://doi.org/10.1108/JHLSCM-09-2021-0087 SecondBite. (2021). Food donor guidelines. https://www.secondbite.org/wp-content/uploads/2021/05/Food-Donor-Guidelines.pdf Shevchenko, A., Hajmohammad, S., & Pagell , M. (2023, August 1). Operations of cost-effective charities: a qualitative study. International Journal of Operations & Production Management. The Global FoodBanking Network. (2021). Member directory. https://www.foodbanking.org/our-network/member-directory/ The Global FoodBanking Network. (n.d.). Partner with us. Retrieved from https://www.foodbanking.org/partner-with-us/ UNEP and WRAP. (2019). Food waste hierarchy and associated definitions. https://www.wrap.org.uk/content/food-waste-hierarchy United Nations. (2015). Sustainable Development Goal 12: Ensure sustainable consumption and production patterns. https://www.un.org/sustainabledevelopment/sustainable-consumption-production/ United Nations. (2018). World Food Programme: Food procurement. https://www.wfp.org/procurement United States Department of Agriculture. (2020). United States Standards for Grades of Fresh Fruits and Vegetables. https://www.ams.usda.gov/grades-standards/fruit-and-vegetable-grades-and-standards World Resources Institute. (2019). The business case for reducing food loss and waste: Catering and restaurants. https://www.wri.org/research/business-case-reducing-food-loss-and-waste-catering-and-restaurants

Zaključna razmatranja Doniranje hrane igra ključnu ulogu u važnom zadatku smanjenja bacanja hrane i uspješnog spašavanja viškova hrane. Kako je pokazano u ovom dokumentu, doniranje hrane i spašavanje viškova hrane važan je zadatak s ozbiljnim posljedicama, a organizirano doniranje hrane učinkovit je način za njihovo smanjenje. Distribucijom viškova hrane potrebitima, ne samo da smanjujemo glad već i potičemo osjećaj građanske svijesti i kohezije zajednice, ujedno smanjujući opterećenje odlagališta otpada. To je strategija u kojoj svi dobivaju, a koja se istovremeno bavi moralnim imperativom zadovoljavanja gladi potrebitih kao i nužnošću smanjenja otpada sa stajališta zaštite okoliša. Napori pojedinaca, prehrambenih tvrtki, neprofitnih organizacija i vladinih inicijativa igraju ključnu ulogu u osiguravanju uspjeha programa doniranja hrane. Kroz suradnju i inovacije možemo pojednostaviti proces spašavanja i distribucije hrane, čineći ga učinkovitijim i dostupnijim za sve. U cilju spašavanja viškova hrane i doniranja onima kojima je potrebna, svaki doprinos se računa. Bilo da se radi o akciji lokalnog karaktera, korporativnoj inicijativi ili promjenama politike na nacionalnoj razini, svi smo dionici ovog zajedničkog nastojanja. Uz malo uloženog truda, moguće je postaviti doniranje hrane na vrh strategija za borbu protiv bacanja hrane. Suradnja svih dionika u lancu smanjenja bacanja hrane i spašavanja viškova hrane može učiniti realnom budućnost u kojoj višak hrane nalazi put do onih kojima je potrebna, u kojoj je glad ublažena i u kojoj naše zajednice napreduju na temeljima suosjećanja i održivosti.

SWOT analiza za doniranje, prikupljanje i distribuciju hrane Uvod SWOT je akronim koji označava četiri aspekta tehnike strateške analize: snage (S, Strengths), slabosti (W, Weaknesses), prilike (O, Opportunities) i prijetnje (T, Threats). Provodeći SWOT analizu, donatori hrane i dobrotvorne organizacije ne procjenjuju samo svoj trenutni status, već mogu i razviti strategije za svoj poslovni uspjeh. Pomoću ovog alata dobrotvorne organizacije i tvrtke koje doniraju hranu mogu jednostavno i učinkovito identificirati čimbenike koji ih koče, uz istovremeno uočavanje  prilika koje mogu iskoristiti. Provedbom analize identificiraju se vanjski i unutarnji čimbenici koji utječu na poslovni model doniranja hrane, te će biti lako donijeti ispravne odluke i razviti odgovarajuće strategije za povećanje učinkovitosti aktivnosti vezanih uz spašavanje hrane. SWOT analiza za donatore hrane i dobrotvorne organizacije Uz pomoć ovog alata za strateško planiranje, donatori hrane (restorani, hoteli, kafići, catering tvrtke i supermarketi) mogu učinkovito procijeniti svoju izvedbu, konkurentnost, rizike i potencijal svog poslovanja vezano uz spašavanje hrane i smanjenje nastajanja viškova hrane. Alat je jednako primjenjiv na dobrotvorne organizacije s druge strane lanca doniranja hrane. Oni mogu koristiti SWOT analizu kako bi stekli dublje razumijevanje okruženja u kojem djeluju, svojih jakih i slabih strana, kao i mogućnosti koje proizlaze iz spašavanja hrane i njihovog dobrotvornog rada. I za tvrtke koje doniraju hranu i za dobrotvorne organizacije uključene u lanac spašavanja hrane, SWOT analiza je korisna jer: daje jasno razumijevanje vlastitih snaga i slabosti; pomaže u cjelokupnoj analizi vlastitih vanjskih i unutarnjih čimbenika, što omogućuje preusmjeravanje tvrtke/organizacije i donošenje optimalnih odluka, čime se postižu bolji rezultati; pomaže ublažiti rizike i iskoristiti resurse na najbolji mogući način; pomaže razvijanju prednosti u odnosu na konkurenciju; podržava razvoj odgovarajućih strategija usmjerenih prema specifičnim ciljevima organizacije, kao što je implementacija lanca spašavanja hrane unutar organizacija na najučinkovitije načine. Prilikom provedbe SWOT analize preporučuje se uključiti što više odjela jer različiti dionici mogu doći do različitih ideja. To pridonosi dobivanju boljeg uvida te omogućuje prepoznavanje do sada neprimijećenih prilika. Dakle, različite grupe ili pojedinci unutar organizacije mogu učiniti SWOT analizu daleko realnijom i korisnijom. Prikupljanje širokog skupa perspektiva također će vjerojatnije rezultirati većom dodanom vrijednosti. Upute korak po korak Procjena snaga i slabosti (unutarnji čimbenici) Snage i slabosti su oni čimbenici na koje tvrtka ili organizacija može utjecati, odnosno to su čimbenici koji su pod kontrolom tvrtke/organizacije. Stoga ih kategoriziramo kao unutarnje čimbenike. Snage U prvom koraku SWOT analize, tvrtke koje doniraju hranu/dobrotvorne organizacije trebaju navesti svoje prednosti. Prilikom nabrajanja jakih strana mogu se uzeti u obzir sljedeći elementi: stvari/postupci koje organizacija radi iznimno dobro, visoka kvaliteta proizvoda, visokokvalificirana radna snaga, jedinstvena prodajna ponuda, financijska sredstva, itd. Prilikom identifikacije vlastitih snaga u kontekstu smanjenja bacanja hrane i spašavanja viška hrane Ho.Re.Ca tvrtka ili dobrotvorna organizacija treba potražiti odgovore na  pitanja sljedećeg profila: U čemu smo posebno dobri kada je u pitanju spašavanje hrane/dostava hrane potrebitima? Po čemu smo bolji od drugih u spašavanju/dostavljanju hrane potrebitima? Koja su posebna znanja i vještine koja posjedujemo u vezi s lancem spašavanja hrane? Koja su sredstva ili resursi koje posjedujemo, a konkurenti ne? Što naš tim najviše cijeni kod spašavanja hrane/dostave hrane potrebitima? itd. Slabosti Drugi korak SWOT analize je navođenje slabosti. Prilikom identifikacije slabosti, tvrtke koje doniraju hranu/dobrotvorne organizacije bi trebale promisliti o svemu što ih sprječava da djelotvornije ili učinkovitije upravljaju lancem spašavanja hrane. To mogu biti: njihove interne poslovne procedure, ljudski i vremenski resursi, njihov položaj u odnosu na konkurente, nedostaci u stručnosti i znanju, ograničena financijska sredstva, itd. Prilikom identifikacije vlastitih slabosti u kontekstu smanjenja bacanja hrane i spašavanja viškova hrane Ho.Re.Ca tvrtka ili dobrotvorna organizacija želi identificirati svoje slabosti i treba potražiti odgovore na pitanja sljedećeg profila: Koji su to unutarnji procesi ili strukture koje bi se mogle poboljšati kako bi se povećala naša učinkovitost kada je u pogledu spašavanje hrane/doniranja viškova hrane u dobrotvorne svrhe? Što je to što druge dobrotvorne organizacije/restorani/kafeterije/hoteli/supermarketi rade bolje od nas kada je u pitanju spašavanje hrane/dostava viškova hrane potrebitima? Postoje li neka znanja ili vještine u kojima naš tim nije adekvatno obučen? Postoje li resursi koje naša tvrtka/organizacija ne posjeduje, a potrebni su za učinkovitiju aktivnost spašavanja hrane? Nakon što su snage i slabosti navedene, treba ih rangirati prema važnosti ili prioritetu. Po provedenom rangiranju, prvih 5 snaga i prvih 5 slabosti treba umetnuti u SWOT tablicu. Rad s većim brojem prednosti i slabosti možda neće biti toliko učinkovit, stoga je optimalno raditi s 5 aspekata iz svake kategorije (5-5). Procjena prilika i prijetnji (vanjski čimbenici) Kao što je već spomenuto, prilike i prijetnje su čimbenici koji dolaze iz okruženja te na njih sama organizacija ne može utjecati. Stoga ih kategoriziramo kao vanjske čimbenike. Ono što dobrotvorna organizacija/Ho.Re.Ca. tvrtka može učiniti, je reagirati na odgovarajući način na ova nekontrolirana kretanja u okruženju. Vanjski čimbenici mogu se percipirati ili kao prijetnje ili kao prilike, ovisno o situaciji. Primjerice, politička okolnost može biti stavljanje novih sredstava na raspolaganje tvrtkama za smanjenje bacanja hrane – ovo je prilika. S druge strane, povećanje poreza koje je također politička okolnost, predstavlja prijetnju/rizik za tvrtku Prilike Prilike su čimbenici koji su vanjski za tvrtku ili organizaciju, a koji mogu proizaći iz, na primjer, tržišta kojem tvrtka/organizacija služi ili iz tehnologije koju koristi. Prilike treba tražiti na svjestan način, ne zanemarujući sljedeće aspekte: socio-kulturne promjene u stavovima ciljnih skupina, tržišne i druge trendove, pravne i političke okolnosti, itd. Prilikom identifikacije prilika, Ho.Re.Ca tvrtke/dobrotvorne organizacije koje žele aktivno sudjelovati u lancu spašavanja hrane trebaju se usredotočiti na pitanja sljedećeg profila: Koji pravni ili politički okviri/propisi nude prednosti onima koji su uključeni u lanac spašavanja hrane i kako ih možemo iskoristiti za svoju dobrobit? Kako možemo iskoristiti povećani interes svojih ciljnih skupina za smanjenje bacanja hrane? Koje trendove možemo ispitati u vezi sa spašavanjem hrane i kako ih možemo okrenuti u svoju korist? Koje bismo partnere trebali identificirati kako bismo uspostavili korisne sinergije duž lanca spašavanja hrane? Postoje li mogućnosti vanjskog financiranja ili drugi poticaji koji mogu podržati naše ambicije i aktivnosti u pogledu spašavanja hrane? Kako svoje snage možemo pretvoriti u prilike? Prilikom identifikacije prijetnji u kontekstu smanjenja bacanja

ReS-food metodološki okvir Zaključci procjene zatečenog stanja Prethodno provedene opsežne procjene i pripremljena izvješća u okviru projekta prezentiraju najnovije i ažurirane informacije o stanju doniranja i distribucije hrane na europskoj razini. Važno je napomenuti da su rezultati procjene pokazali da se potrebe obuhvaćenog poslovnog sektora podudaraju s ciljevima ReS-Food projekta. Procjenom dobivenih odgovora identificirane su glavne potrebe kako slijedi: potreba za edukacijom i podizanjem svijesti svih dionika uključujući i one u proizvodnji hrane i potrošače kako bi im se pružio sveobuhvatan plan s potrebnim vještinama za procjenu gubitka hrane, te planiranje mjera za sprječavanje gubitka hrane, potreba za premošćivanjem komunikacijskog jaza između tvrtki u opskrbnom lancu koje potencijalno stvaraju viškove hrane i humanitarnih dionika koji su uspostavili aktivnosti doniranja hrane i mogli bi redistribuirati viškove hrane za ljudsku prehranu potrebitima. Uvod u ReS-Food metodološki okvir Posebni ciljevi povezani s ReS-Food metodološkim okvirom su: Definirati sve alate i tehnike potrebne za uspješno stvaranje procesa distribucije hrane za dobrotvorne organizacije, Olakšati pridržavanje relevantnih propisa utvrđenih regulatornim okvirom EU (kao što su oni koji se odnose na sigurnost hrane, higijenu hrane, sljedivost i odgovornost) proizvođačima i potrošačima viškova hrane, Poticati jedinstveno tumačenje propisa EU koji reguliraju raspodjelu viškova hrane od strane regulatornih tijela u državama članicama EU, Poboljšati kapacitete donositelja odluka (izvršnih rukovoditelja, menadžera i direktora) za strateško planiranje distribucije hrane u svom poslovanju. Navedeni ciljevi pomoći će ciljnim skupinama u kreiranju i provedbi u praksi nove poslovne strategije koje će potaknuti implementaciju sigurnijih i praktičnijih metoda doniranja i distribucije kvalitetne hrane u svoje poslovanje. U budućnosti će metodologija ReS-Food biti uključena u različite alate koji se isporučuju kao rezultat projekta, a koji će biti na raspolaganju za upotrebu širokom rasponu dobrotvornih organizacija i drugih dionika. Nadalje, korisnici metodologije ReS-Food moći će definirati parametre kvalitete za otkrivanje i mapiranje viškova hrane, upravljanje kvalitetom za nevladinu organizaciju koja distribuira hranu, upravljanje kvalitetom za tvrtku koja osigurava zalihe hrane, ali i saznati više o potrebama logističke podrške za prikupljanje hrane i distribuciju. Uredski zaposlenici (eng. white collar employees) kao što su izvršni direktori, menadžeri, direktori, službenici za zaštitu okoliša, menadžeri operacija i dr., moći će planirati, organizirati vrijeme i aktivnosti, prikupiti resurse, a zatim izraditi plan s kriterijima koje bi trebali primijeniti kako bi dosegli razinu distribucije hrane koju nalažu EU propisi i primjeri dobre prakse. Tvrtka ili organizacija može koristiti ReS-Food metodološki okvir  kao putokaz za pozicioniranje u sustavu doniranja hrane. Okvir ističe procjenu prednosti, slabosti, prilika i prijetnji, a zatim planiranje budućih aktivnosti na prioritetan i realan način. Primjenom ReS-Food metodološkog okvira organizacije mogu poboljšati održivost, smanjiti troškove i pridonijeti rješavanju globalne sigurnosti hrane i humanitarnih potreba. Prvi korak u uspješnoj provedbi procesa prikupljanja i distribucije hrane je potpuno razumijevanje relevantnog EU (ili nacionalnog) zakonodavstva i normi koje se odnose na prikupljanje, prijevoz, skladištenje i distribuciju hrane. EU i nacionalni dokumenti relevantni za većinu tvrtki i dobrotvornih organizacija dostupni su na sljedećim poveznicama: Međunarodni propisi Smjernice EU-a o doniranju hrane European Commision: Food Donation EU Platform on Food Losses and Food Waste: Recommendations for Action in Food Waste Prevention Republika Srbija Zakon o donacijama i humanitarnoj pomoći Zakon o porezu na dodatu vrednost Republika Hrvatska Zakon o hrani Zakon o poljoprivredi Pravilnik o doniranju hrane i hrane za životinje Odluka o donošenju plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2028. godine Obavijest komisije o smjernicama upravljanja sigurnošću hrane za djelatnosti maloprodaje hrane, uključujući donacije hrane https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HU/TXT/?uri=uriserv:OJ.C_.2017.361.01.0001.01.HUN&toc=OJ:C:2017:361:TOC#ntr62-C_2017361HU.01000101-E0062 Commission Notice providing guidance on food safety management systems for food retail activities, including food donations 2020/C 199/01 C/2020/2941 https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HU/TXT/?uri=uriserv:OJ.C_.2020.199.01.0001.01.HUN&toc=OJ:C:2020:199:TOC Mađarska A guide to preventing food waste in the food industry https://portal.nebih.gov.hu/documents/10182/1218772/maradeknelkul_utmutato_ELELMISZERIPAR_webes.pdf/580e6f4d-b9b9-4756-02ce-0481970c3e05 A guide to preventing food waste in the commercial sector ReS-Food metodološki okvir može se sažeti u nekoliko aktivnosti kako slijedi: Procjena trenutnog stanja Prvi korak je provedba sveobuhvatne procjene trenutnih praksi unutar tvrtke/organizacije ili humanitarnog konteksta. To obuhvaća procjenu procesa/aktivnosti proizvodnje hrane, rukovanje, skladištenje, transport i distribuciju. Identificiraju se ključna područja gdje dolazi do gubitka i rasipanja hrane i utvrđuje razloge koji stoje iza njih. Slično tome, treba ispitati postojeće metode distribucije donirane hrane, uključujući logistiku, skladištenje i mehanizme praćenja. Potrebno je provesti detaljnu reviziju otpada od hrane, kako bi se kvantificirale i razumjele vrste i količine potencijalnih viškova hrane (koji se u ovom trenutku tretiraju kao otpad od hrane). Opisana procjena pomoći će u prepoznavanju obrazaca, temeljnih uzroka i potencijalnih područja za poboljšanje. Dobivene podatke o vrstama namirnica, količinama, razlozima viškova i učestalosti njihova pojavljivanja potrebno je evidentirati i analizirati.   Postavljanje ciljeva i ciljnih vrijednosti Na temelju podataka dobivenih kroz prethodno provedenu procjenu potrebno je utvrditi specifične ciljeve i ciljne vrijednosti za smanjenje gubitka hrane i stvaranje otpada, te procijeniti postupanje s viškovima hrane i mogućnosti poboljšanja učinkovitosti distribucije donirane hrane. Definirani ciljevi trebaju biti mjerljivi, vremenski ograničeni i usklađeni s općim ciljevima tvrtke/organizacije i inicijativama održivosti. U takvim slučajevima moguće je provoditi kontinuirano poboljšanje primjenom sustava redovitog praćenja i pregleda napretka usmjerenih ka postizanju postavljenih ciljeva. Važno je analizirati dobivene podatke, identificirati područja za poboljšanje i provesti potrebne prilagodbe kako bi se optimirao gubitak hrane, stvaranje viškova hrane i distribucija donirane hrane. Prevencija i smanjenje Implementacija strategije za sprječavanje i smanjenje gubitka od hrane te stvaranja otpada može uključivati sljedeće elemente: Poboljšanje sustava upravljanja zalihama kako bi se smanjilo prekomjerno stvaranje zaliha ili rok trajanja kvarljivih artikala, Poboljšanje tehnika pakiranja i skladištenja kako bi se održala kvaliteta proizvoda i produžio rok trajanja, Provedbu učinkovitog planiranja proizvodnje i predviđanja kako bi se izbjegla prekomjerna proizvodnja i naknadno rasipanje hrane, Edukaciju osoblja i podizanje svijesti o važnosti smanjenja gubitka i rasipanja hrane kroz programe obuke i komunikacijske kampanje, Identifikaciju izvora viška hrane. Područja unutar poduzeća u kojima se stvaraju viškovi hrane treba identificirati i mapirati. To može uključivati širok raspon različitih proizvodnih objekata, tržnica, kafića za zaposlenike, mjesta za događanja ili bilo koja druga područja gdje se priprema ili poslužuje hrana. Sveobuhvatna identifikacija izvora viškova hrane i odgovarajuće mjerenje kvalitete i količine viškova hrane od iznimne je važnosti za učinkovito upravljanje kvalitetom postupka spašavanja

Uvod Otpad od hrane gorući je globalni problem. Samo u Europskoj uniji, baci se blizu 88 miliona tona hrane godišnje, kroz sve faze, od proizvodnje do potrošnje. Ovakvo bacanje hrane negativno utječe na ekonomiju, društvo i okoliš. Kako bismo se izborili s ovim problemima i smanjili otpad i gubitak od hrane, predlažemo pristup suradnje između dionika u lancu opskrbe hranom i humanitarnih organizacija. Preusmjeravanjem zdravstveno ispravne i sigurne hrane koja bi bila bačena ka doniranju ugroženom stanovništvu, suradnja može igrati ključnu ulogu u rješavanju problema nedostupnosti hrane i gladi. Redistribucija viškova hrane čini hranu dostupnijom onima koji imaju otežan pristup hranjivim obrocima, što rezultira poboljšanjem zdravlja i povećanjem blagostanja. Štoviše, u kriznim ili hitnim slučajevima, ovakve inicijative unapređuju društvenu otpornost. Suradnja između proizvođača hrane, distributera, prodavača, potrošača i humanitarnih organizacija poboljšava učinkovitost i org anizaciju lanca opskrbe hranom.   Takva partnerstva potiču inovativne pristupe korištenju i redistribuciji viškova hrane, optimizaciji korištenja resursa i smanjenju otpada od hrane na minimum. Uspostava ovakvih veza unaprjeđuje cjelokupnu učinkovitost (korištenja) resursa unutar lanca opskrbe hranom. Važan aspekt sprječavanja nastanka otpada od hrane je i utjecaj na okoliš. Hrana koja kao otpad završi na odlagalištima otpada dovodi do nastajanja metana, stakleničkog plina čije emisije značajno doprinose klimatskim promjenama. Zajednički napori oko smanjenja količine hrane koja kao otpad završi na odlagalištu, primjerice višak hrane koji se donira, učinkovit su način smanjenja emisija stakleničkih plinova. Kao rezultat, ovakve aktivnosti podupiru globalne inicijative u borbi protiv klimatskih promjena i promoviraju održivost. Pristupanje kompleksnom problemu otpada od hrane zahtjeva holistički pristup i suradnju u kojoj sudjeluju svi dionici unutar lanca opskrbe hranom. Naše istraživanje pokazuje da bi pružanje ciljanih edukacija moglo rezultirati značajnim prednostima u rješavanju problema otpada od hrane kroz čitav lanac opskrbe hrane. Ovo uključuje prepoznavanje utjecaja koji bačena hrana ima na okoliš, razumijevanje čimbenika koji doprinose gubitku hrane, identificiranje rješenja za smanjenje otpada i razvoj operativnih strategija za smanjenje gubitka hrane, uključujući i donatorske inicijative. Nadalje, važno je istaknuti da otpad od hrane nije samo praktično pitanje, već i moralno, budući da gotovo 12 % globalne populacije gladuje. Uzimanje u obzir logističkih izazova koji doprinose gubitku hrane i istraživanje digitalnih tehnologija kao potencijalnih rešenja također su važni aspekti koje treba razmotriti. Na osnovi odgovora dobivenih kroz upitnik o samoprocjeni spašavanja viškova hrane, vidljivo je kako je najčešća poteškoća u procesu doniranja hrane nedostatak koordiniranog sustava – ne postoji zajednička platforma putem koje bi oba dionika, tvrtke koje doniraju hranu (restorani, supermarketi, hoteli, kafići) s jedne strane, i humanitarne organizacije/ nevladine organizacije/ općine s druge strane, mogla međusobno komunicirati. Još jedan problem je kompleksnost cijelog procesa, budući količine viškova hrane koji nastaju nije moguće precizno predvidjeti. Stoga je potrebno poduzimati mjere koje su u skladu s trenutačnim stanjem što može predstavljati dodatni posao za zaposlenike i uskladiti ih s aktivnostima koje se poduzimaju vezano uz doniranje viškova hrane. Kad doniranje postane dio rutine, tvrtke trebaju prerasporediti/prilagoditi radne zadatke i obveze zaposlenih koji su uključeni u proces doniranja hrane. Drugi problemi su nedostatak infrastrukture (skladištenje, transport), nedostatak vremena, manjak zaposlenih, dokumentacija, složene zakonske obveze, kao i nepovoljne vremenske prilike. Najčešći razlozi nastanka viškova hrane tijekom pripremanja obroka su prekoračenje proizvodnje, pogrešne kalkulacije, kontrola kvalitete i ljudske pogreške. Navedeni čimbenici ukazuju na manjkavosti u planiranju, koordinaciji i točnosti u procesu pripreme hrane. Neki od zaključaka o tome kako osigurati usklađenost s relevantnom zakonskom regulativom i standardima u vezi doniranja i distribucije hrane, su sljedeći: Poznavanje lokalnih, državnih i regulativa i smjernica zajednice, je najčešća i najvažnija praksa među donorima hrane i primateljima donacija. Razvijanje politika i procedura kako bi se osigurala usklađenost je također široko prihvaćena mjera, posebno za postupke doniranja hrane velikih razmjera. Pružanje obuke zaposlenicima na temu skladištenja i upravljanja doniranom hranom je važan čimbenik u osiguravanju sigurnosti i kvalitete hrane kroz cijeli lanac doniranja hrane. Za učinkovitu provedbu doniranja hrane, potreban je odgovarajući oblik podrške, kao što su dodatne informacije, obuke ili jačanje svijesti o pozitivnim učincima doniranja hrane . Utvrđeno je da postoji jasna potreba za ovakvom podrškom jer, više ili manje, postoje propusti u znanju i/ili vještinama kada se radi o upravljanju donacijama hrane. Ciljevi ReS-Food projekta su kako slijedi: Osigurati edukaciju i podizanje svijesti za sve dionike koji su uključeni u lanac od proizvodnje hrane do konzumacije hrane, kako bi stekli potrebne vještine za procjenu gubitka hrane i nastanka otpada od hrane, osmišljavanje preventivnih mjera (uključujući politike, procedure, strategije itd.) i praćenje provođenja mjera. Ovo će pomoći Ho.Re.Ca. tvrtkama u smanjuju ukupne količine otpada od hrane i ublažavanju negativnih utjecaja na okoliš povezanim sa istim. Povezati tvrtke iz svih dijelova opskrbnog lanca koje potencijalno stvaraju gubitke od hrane s humanitarnim dionicima (nevladine organizacije, župe, općine, itd.) koji su uspostavili sustav doniranja hrane i koji bi mogli redistribuirati višak hrane za ljudsku prehranu pojedincima u potrebi (ovisno o sustavu socijalne skrbi, dugotrajno nezaposleni, siromašni, beskućnici, u dugovima ili ozbiljnim financijskim problemima), zaposlenicima ili angažiranim pojedincima (npr. volonteri). Osigurati edukaciju humanitarnih organizacija o ostvarivanju prihvata doniranih viškova hrane te pripremiti vodič o sigurnom doniranju hrane, kako bi raspolagali znanjima i vještinama koje su potrebite za učinkovito povezivanje s različitim dionicima u lancu opskrbe hrane te kako bi učinkovito preraspodjeljivali višak hrane pojedincima u potrebi. Istovremeno je potrebito uspostaviti jasne upute/mjere za postupanje koji će osigurati da donirana hrana bude zdravstveno ispravna, sigurna za konzumaciju i kvalitetna te kao takva doprinijeti zdravlju populacije i smanjenu rizika vezanih uz hranu. Kroz ove mjere humanitarne organizacije mogu preuzeti ključnu ulogu u smanjenju negativnih učinaka otpada od hrane na ekonomiju, društvo i okoliš uz istovremeno pružanje potpore osjetljivim populacijskim skupinama, odnosno doprinijeti održivosti sustava opskrbe hranom. ReS-Food metodološki okvir drugi je izlazni rezultat projekta ReS-Food. Temelji se na trodimenzionalnom korak-po-korak metodološkom okviru osmišljenom za upravljanje lancem spašavanja hrane od početka do kraja i obuhvaća pristup lokacijama i infrastrukturi potrebitoj u procesu spašavanja hrane (primjerice pristupne rute, udaljenost, mogućnosti skladištenja, …), pristup informacijama o radnim zadacima i vremeniku obavljanja istih a vezano uz procese spašavanja hrane (primjerice vremenik nastanka viška hrane, vremenik mogućeg prikupljanja viškova hrane, …), koordinaciju, komunikaciju