SWOT analiza za doniranje, prikupljanje i distribuciju hrane
Uvod
SWOT je akronim koji označava četiri aspekta tehnike strateške analize: snage (S, Strengths), slabosti (W, Weaknesses), prilike (O, Opportunities) i prijetnje (T, Threats). Provodeći SWOT analizu, donatori hrane i dobrotvorne organizacije ne procjenjuju samo svoj trenutni status, već mogu i razviti strategije za svoj poslovni uspjeh. Pomoću ovog alata dobrotvorne organizacije i tvrtke koje doniraju hranu mogu jednostavno i učinkovito identificirati čimbenike koji ih koče, uz istovremeno uočavanje prilika koje mogu iskoristiti. Provedbom analize identificiraju se vanjski i unutarnji čimbenici koji utječu na poslovni model doniranja hrane, te će biti lako donijeti ispravne odluke i razviti odgovarajuće strategije za povećanje učinkovitosti aktivnosti vezanih uz spašavanje hrane.
SWOT analiza za donatore hrane i dobrotvorne organizacije
Uz pomoć ovog alata za strateško planiranje, donatori hrane (restorani, hoteli, kafići, catering tvrtke i supermarketi) mogu učinkovito procijeniti svoju izvedbu, konkurentnost, rizike i potencijal svog poslovanja vezano uz spašavanje hrane i smanjenje nastajanja viškova hrane.
Alat je jednako primjenjiv na dobrotvorne organizacije s druge strane lanca doniranja hrane. Oni mogu koristiti SWOT analizu kako bi stekli dublje razumijevanje okruženja u kojem djeluju, svojih jakih i slabih strana, kao i mogućnosti koje proizlaze iz spašavanja hrane i njihovog dobrotvornog rada.
I za tvrtke koje doniraju hranu i za dobrotvorne organizacije uključene u lanac spašavanja hrane, SWOT analiza je korisna jer:
- daje jasno razumijevanje vlastitih snaga i slabosti;
- pomaže u cjelokupnoj analizi vlastitih vanjskih i unutarnjih čimbenika, što omogućuje preusmjeravanje tvrtke/organizacije i donošenje optimalnih odluka, čime se postižu bolji rezultati;
- pomaže ublažiti rizike i iskoristiti resurse na najbolji mogući način;
- pomaže razvijanju prednosti u odnosu na konkurenciju;
- podržava razvoj odgovarajućih strategija usmjerenih prema specifičnim ciljevima organizacije, kao što je implementacija lanca spašavanja hrane unutar organizacija na najučinkovitije načine.
Prilikom provedbe SWOT analize preporučuje se uključiti što više odjela jer različiti dionici mogu doći do različitih ideja. To pridonosi dobivanju boljeg uvida te omogućuje prepoznavanje do sada neprimijećenih prilika. Dakle, različite grupe ili pojedinci unutar organizacije mogu učiniti SWOT analizu daleko realnijom i korisnijom. Prikupljanje širokog skupa perspektiva također će vjerojatnije rezultirati većom dodanom vrijednosti.
Upute korak po korak
Procjena snaga i slabosti (unutarnji čimbenici)
Snage i slabosti su oni čimbenici na koje tvrtka ili organizacija može utjecati, odnosno to su čimbenici koji su pod kontrolom tvrtke/organizacije. Stoga ih kategoriziramo kao unutarnje čimbenike.
Snage
U prvom koraku SWOT analize, tvrtke koje doniraju hranu/dobrotvorne organizacije trebaju navesti svoje prednosti. Prilikom nabrajanja jakih strana mogu se uzeti u obzir sljedeći elementi: stvari/postupci koje organizacija radi iznimno dobro, visoka kvaliteta proizvoda, visokokvalificirana radna snaga, jedinstvena prodajna ponuda, financijska sredstva, itd.
Prilikom identifikacije vlastitih snaga u kontekstu smanjenja bacanja hrane i spašavanja viška hrane Ho.Re.Ca tvrtka ili dobrotvorna organizacija treba potražiti odgovore na pitanja sljedećeg profila:
- U čemu smo posebno dobri kada je u pitanju spašavanje hrane/dostava hrane potrebitima?
- Po čemu smo bolji od drugih u spašavanju/dostavljanju hrane potrebitima?
- Koja su posebna znanja i vještine koja posjedujemo u vezi s lancem spašavanja hrane?
- Koja su sredstva ili resursi koje posjedujemo, a konkurenti ne?
- Što naš tim najviše cijeni kod spašavanja hrane/dostave hrane potrebitima?
- itd.
Slabosti
Drugi korak SWOT analize je navođenje slabosti. Prilikom identifikacije slabosti, tvrtke koje doniraju hranu/dobrotvorne organizacije bi trebale promisliti o svemu što ih sprječava da djelotvornije ili učinkovitije upravljaju lancem spašavanja hrane. To mogu biti: njihove interne poslovne procedure, ljudski i vremenski resursi, njihov položaj u odnosu na konkurente, nedostaci u stručnosti i znanju, ograničena financijska sredstva, itd.
Prilikom identifikacije vlastitih slabosti u kontekstu smanjenja bacanja hrane i spašavanja viškova hrane Ho.Re.Ca tvrtka ili dobrotvorna organizacija želi identificirati svoje slabosti i treba potražiti odgovore na pitanja sljedećeg profila:
- Koji su to unutarnji procesi ili strukture koje bi se mogle poboljšati kako bi se povećala naša učinkovitost kada je u pogledu spašavanje hrane/doniranja viškova hrane u dobrotvorne svrhe?
- Što je to što druge dobrotvorne organizacije/restorani/kafeterije/hoteli/supermarketi rade bolje od nas kada je u pitanju spašavanje hrane/dostava viškova hrane potrebitima?
- Postoje li neka znanja ili vještine u kojima naš tim nije adekvatno obučen?
- Postoje li resursi koje naša tvrtka/organizacija ne posjeduje, a potrebni su za učinkovitiju aktivnost spašavanja hrane?
Nakon što su snage i slabosti navedene, treba ih rangirati prema važnosti ili prioritetu. Po provedenom rangiranju, prvih 5 snaga i prvih 5 slabosti treba umetnuti u SWOT tablicu. Rad s većim brojem prednosti i slabosti možda neće biti toliko učinkovit, stoga je optimalno raditi s 5 aspekata iz svake kategorije (5-5).
Procjena prilika i prijetnji (vanjski čimbenici)
Kao što je već spomenuto, prilike i prijetnje su čimbenici koji dolaze iz okruženja te na njih sama organizacija ne može utjecati. Stoga ih kategoriziramo kao vanjske čimbenike. Ono što dobrotvorna organizacija/Ho.Re.Ca. tvrtka može učiniti, je reagirati na odgovarajući način na ova nekontrolirana kretanja u okruženju.
Vanjski čimbenici mogu se percipirati ili kao prijetnje ili kao prilike, ovisno o situaciji. Primjerice, politička okolnost može biti stavljanje novih sredstava na raspolaganje tvrtkama za smanjenje bacanja hrane – ovo je prilika. S druge strane, povećanje poreza koje je također politička okolnost, predstavlja prijetnju/rizik za tvrtku
Prilike
Prilike su čimbenici koji su vanjski za tvrtku ili organizaciju, a koji mogu proizaći iz, na primjer, tržišta kojem tvrtka/organizacija služi ili iz tehnologije koju koristi. Prilike treba tražiti na svjestan način, ne zanemarujući sljedeće aspekte: socio-kulturne promjene u stavovima ciljnih skupina, tržišne i druge trendove, pravne i političke okolnosti, itd.
Prilikom identifikacije prilika, Ho.Re.Ca tvrtke/dobrotvorne organizacije koje žele aktivno sudjelovati u lancu spašavanja hrane trebaju se usredotočiti na pitanja sljedećeg profila:
- Koji pravni ili politički okviri/propisi nude prednosti onima koji su uključeni u lanac spašavanja hrane i kako ih možemo iskoristiti za svoju dobrobit?
- Kako možemo iskoristiti povećani interes svojih ciljnih skupina za smanjenje bacanja hrane?
- Koje trendove možemo ispitati u vezi sa spašavanjem hrane i kako ih možemo okrenuti u svoju korist?
- Koje bismo partnere trebali identificirati kako bismo uspostavili korisne sinergije duž lanca spašavanja hrane?
- Postoje li mogućnosti vanjskog financiranja ili drugi poticaji koji mogu podržati naše ambicije i aktivnosti u pogledu spašavanja hrane?
- Kako svoje snage možemo pretvoriti u prilike?
Prilikom identifikacije prijetnji u kontekstu smanjenja bacanja hrane i spašavanja viškova hrane Ho.Re.Ca tvrtke/dobrotvorne organizacije trebaju se usredotočiti na traženje odgovora na pitanja sljedećeg profila:
- Koji zakoni ili propisi mogu imati negativan utjecaj na naše aktivnosti spašavanja hrane?
- Koji vanjski čimbenici mogu ugroziti naše ciljeve spašavanja hrane/ciljeve dostave viškova hrane potrebitima?
- Koji su to tržišni ili drugi trendovi koji bi mogli predstavljati rizik za naše aktivnosti spašavanja hrane?
- Ima li promjena standarda kvalitete koji negativno utječu na naše aktivnosti vezane uz spašavanje hrane/dostavu viškova hrane potrebitima?
Slično kao i u slučaju snaga i slabosti, kada su u pitanju prijetnje i prilike, nakon izlistavanja svih identificiranih, također treba provesti rangiranje prema važnosti i prioritetu a potom 5 najviše rangiranih iz svake kategorije (5-5) upisati u odgovarajuću mrežu SWOT tablice.
Praktični primjeri
U nastavku su predstavljena dva scenarija SWOT analize od kojih je prvi za Ho.Re.Ca. Tvrtke/supermarkete, dok je drugi primjer iz perspektive dobrotvorne organizacije. Iako su primjeri napravljeni za ilustraciju mogućih SWOT scenarija, oba se primjera uvelike oslanjaju na odgovore prikupljene tijekom provođenja analize procjene na razini cijele Europe i kroz analizu intervjua stručnjaka za okoliš i/ili sigurnost hrane u okviru ReS-Food projekta.
Primjer 1 – Potencijalni vanjski i unutarnji čimbenici donatora hrane Kao prvi primjer, predstavljena je Ho.Re.Ca. tvrtka/organizacija kojoj je cilj prestati bacati hranu, početi donirati višak hrane i osigurati distribuciju hrane. Navedene snage, slabosti, prijetnje i prilike imaju za cilj prikazati moguće čimbenike za svaku kategoriju SWOT analize – snage, slabosti, prilike i prijetnje .
Snage (5) | Slabosti (5) |
|
|
Prilike (5) | Prijetnje (rizici) (5) |
|
|
Primjer 2 – Potencijalni vanjski i unutarnji čimbenici dobrotvornih organizacija/organizacija primatelja hrane Kao drugi primjer, predstavljena je dobrotvorna organizacija. Cilj dobrotvorne organizacije je prikupiti što više hrane i podijeliti je ciljnim skupinama – potrebitima, velikim obiteljima s ograničenim financijskim mogućnostima, a pritom osigurati što veću kvalitetu donirane hrane. Dobrotvorna udruga u ovom primjeru trenutno distribuira svu doniranu hranu i smatra da postoji potreba za dodatnim količinama te se stoga želi usmjeriti na zadovoljavanje te potrebe.
Snage (5) | Slabosti (5) |
|
|
Prilike (5) | Prijetnje (rizici) (5) |
|
|
Od analize do primjene – razvoj strategije
Kako je vidljivo iz prethodno navedenih primjera, postupak provođenja SWOT analize identičan je za tvrtke i organizacije koje daju hranu i one koje primaju hranu. Štoviše, neke od vanjskih prilika ili prijetnji s kojima se suočavaju u vezi s lancem spašavanja hrane vrlo su slične, što pruža izvrsne mogućnosti strateške suradnje.
Nakon što je napravljena analiza, sljedeći korak je razvoj strategije. Snage i slabosti treba sustavno uspoređivati, baš kao i prilike i prijetnje. Treba utvrditi u kakvom su međusobnom odnosu i kako se mogu pretvoriti u skup aktivnosti kojima će tvrtka postići svoje ciljeve. Ho.Re.Ca. tvrtke ili organizacije primatelji hrane mogu poduzeti različite pristupe razvoju strategije:
- uskladiti svoje snage s prilikama
- koristiti svoje snage u borbi protiv prijetnji
- otkloniti svoje slabosti kako bi iskoristili prilike
- ne dopustiti da slabosti postanu meta prijetnji
Konačni rezultat SWOT analize su strategije daljnjeg djelovanja koje je donator/poduzeće/organizacija primatelj hrane odredio za svako od četiri strateška područja, a posebno sve one strategije koje podržavaju proces spašavanja/doniranja hrane.
Budući da će biti identificirano više potencijalnih strategija, treba im odrediti prioritete na temelju relevantnosti, a za provedbu odabrati one koje imaju najveću vjerojatnost da će polučiti rezultat. Prilikom odabira strategije važno je pokušati kvantificirati potencijalnu korist koju primjena strategije donosi organizaciji/tvrtki, te uzeti u obzir raspoložive resurse potrebne za provedbu. Preporuča se izlučiti ukupno 3 – 5 strategija za implementaciju.
Vrijedno je napomenuti da se s vremena na vrijeme isplati ponovno provesti SWOT analizu!
Uz pomoć SWOT analize, tvrtke donatori i primatelji hrane moći će jednostavno razviti prilagođeni poslovni model koji na primjeren način podržava njihove ambicije vezane uz spašavanje hrane.